![Drumtidam [DEMO]](/images/drumtidam-logo.png){kind=logo}
Udruga VRT, 2012.
SAŽETAK
Koncept iznajmljivanja vrtova u gradskim središtima postao je iznimno popularan u mnogim razvijenim gradovima Europske unije. Građani se okupljaju, uređuju vrtove i uzgajaju povrće za vlastitu prehranu. Riječ je je, uglavnom, o vrtovima malih površina koji su smješteni u neposrednoj blizini stambenih naselja ili u prigradskim zonama, ovisno o mogućnostima.
Dobrobiti takvih vrtova su višestruke. Iako je osnovni cilj uzgoj hrane, izuzetno je važan i sam boravak na svježem zraku, kao i fizičko kretanje. Također, dokazano je da ovakva vrsta aktivnosti pozitivno djeluje na psihičku stabilnost te kroz druženje doprinosi i stvaranju kontakata te tako u konačnici doprinosi općem razvoju društva. U mnogim slučajevima ovako okupljeni građani stvorili su i dodatne građanske inicijative za poboljšanje životnog prostora u gradu i rješavanje drugih problema u okruženju.
Prema anketi koju je provela udruga VRT, u gradu Zagrebu iznimno je velik broj osoba koje su zainteresirane imati vlastite vrtove u najmu. Također smatramo da bi određen broj odgojno – obrazovnih ustanova (predškolskih ustanova i osnovnih škola) također bio zainteresiran imati vrt za edukativne potrebe.
Dio vrtova bit će osiguran za socijalno ugrožene skupine bez naknade, kako bi na ovaj način mogle uzgojiti prehranu za vlastite potrebe. U jednom dijelu prostor vrtova osigurat će se prostor i za marginalizirane skupine građana. Prostor će biti prilagođen potrebama svake od navedenih skupina. Primjerice, kako bi se omogućilo vrtlarenje invalidima, izradit će se tzv. visoke gredice koje su dostupne i za rad u invalidskim kolicima.
Vrtovi će biti obrađivani po strogim pravilima ekološke poljoprivrede i u skladu s najvišim ekološkim standardima. U samom dizjanu i funkcioniranju poštivat će se načela permakulture kroz koja vrtovi, osim funkcionalne, dobivaju i estetsku fukciju, čime će dodatno oplemeniti gradski prostor.
Osim vrtlarenja, projekt Zagrebačkih vrtova imat će izraženu i edukativnu funkciju te će tako organizirati edukaciju za članove udruge, zainteresirane građane i odgojno-obrazovne ustanove iz područja odgoja i obrazovanja za održivi razvoj.
NAZIV PROJEKTA
Zagrebački ekovrtovi
Prema anketi koju je provela udruga VRT, velik broj građana grada Zagreba zainteresiran je imati vlastite eko vrtove u kojima mogu uzgajati voće i povrće, ali za to nemaju mogućnosti. Radi poslovnih obaveza u gradu nisu u mogućnosti živjeti u ruralnim područjima te su zainteresirani da im se omogući imati vlastiti vrt u gradu Zagrebu. Ovakva praksa uvelike je proširena mnogim europskim i svjetskim metropolama. Riječ je o vrtovima koji se nalaze u urbanim područjima u kojima zainteresirani pojedinci, obitelji ili skupine građana mogu uzgajati vlastito voće i povrće.
LOKACIJA
Za implementaciju projekta gradskih vrtova potrebno je poljoprivredno zemljište površine 1,5 - 2 ha unutar gradske jezgre ili prigradskih naselja. Prednost imaju lokacije dostupne gradskim prijevozom te područja koja se nalaze u širem prirodnom okruženju radi eventualnog širenja s dodatnim edukativnim ili ekoturističkim sadržajima.
MEĐUNARODNO ISKUSTVO
Projekt gradskih vrtova u svijetu je poznat pod nazivima „Urban gardening“, „City gardening“ i sl., a najuvrježeniji je „Community gardening“ koji upravo naglašava društveni okvir projekta.
Koncept vrtova u raznim dijelovima svijeta ima vrlo raznoliku organizacijsku strukturu. Ponekad su vrtovi dodijeljeni pojedincima ili obiteljima, a negdje cjelokupna zajednica kolektivno sudjeluje u svim radovima te ne postoji podjela zemljišta. U velikom broju primjera radi se kombinacija oba tipa. U zajedničkom, društvenom dijelu se često nalaze voćnjaci, vrtovi s cvijećem, dječja igrališta ili sl. te se u tom prostoru organiziraju edukativne djelatnosti ili razna društvena događanja.
Veličina vrtova je manje ili srednje kvadrature, a zabilježene su veličine od 1,5m x 1,5m pa do 15m x 15m. Najčešći su vrtovi srednje veličine, što ovisi o mogućnostima zemljišta na kojima su pozicionirani.
Ovakav oblik vrtova raširen je u mnogim europskim i svjetskim metropolama. Primjerice, procjenjuje se da u Engleskoj ima više od 1 000 vrtova ovog tipa, a u SAD-u više od 5 000.
Iznos najma vrtova koji pokriva tekuće troškove ponekad je financiran iz gradskog proračuna, ali vrlo često je veći dio troškova pokriven donacijama ili sponzorstvima.
Ono što je svim vrtovima zajedničko je jasna struktura i način upravljanja. U nekim slučajevima vrtove su pokrenuli sami građani („bottom-up“ pristup), ali u većini slučajeva građani se okupljanju na inicijativu lokalnih samouprava ili, još češće, nevladinih organizacija. Postoje i krovne organizacije poput ACGA-e – American Community Gardening Association, osnovane 1979. koja umrežava pojedinačne inicijative, promovira ih i širi ideju društvenih vrtova.
CILJEVI
Opći cilj:
•Promocija i poticanje održivog razvoja.
Specifični ciljevi:
•Osigurati građanima grada Zagreba mogućnost uzgoja ekološkog voća i povrća za osobne potrebe,
•Učestalija fizička aktivnost građana,
•Poboljšanje psiho-fizičkog zdravlja radi boravka i aktivnosti na svježam zraku,
•Promoviranje zdravih stilova života kroz edukativne i marketinške aktivnosti.
FUNKCIJE VRTOVA
Prehrambena
U sklopu vrtova pojedinci ili skupine pojedinaca moći će uzgojiti hranu (voće i povrće) za vlastite potrebe. Konzumirajući takve - visokovrijedne te svježe ubrane namirnice, u tijelo se unosi više energije i na taj način pridonosi općem zdravlju i otpornosti organizma.
Financijska
Vlastitim uzgojem hrane na površini od 10 m x 10 m (prosiječna veličina vrta za najam) može se uzgojiti hrane u vrijednosti i do nekoliko tisuća kuna.
Edukativna
U vrtovima će biti organizirane brojne edukativne aktivnosti iz područja ekološke poljoprivrede (kompostiranje, permakultura, uzgoj pod steljom i sl.), zaštite prirode i okoliša (postupanje s otpadom, obnovljivi izvori energije, prikupljanje i upotreba ljekovitog bilja), zdravog življanja (psiho-fizičko zdravlje, zdrava prehrana, važnost kretanja i sl.).
Društvena
U mnogim „urbanim“ ili „društvenim“ vrtovima ovakva vrsta okupljanja građana rezultirala je osnaživanjem zajedništva, što se reflektiralo na povećanje opće aktivnosti građana u zajednici te umrežavanje i zajedničko rješavanje raznih problema.
Poboljšanje psiho-fizičkog stanja
Boravak u prirodi i rad u vrtu smanjuju stres i pridonose poboljšanju općeg psiho-fizičkog stanja organizma. Fizičkim radom unosimo u svoje tijelo tri puta više kisika što tijelu i svakoj stanici donosi tri puta više neophodne energije. Na taj način djelujemo na cjelokupni čovjekov metabolizam, ritmički sustav i sustav izmjene tvari u organizmu.
Fizičkom aktivnošću, a posebice radom na zemlji, također djelujemo i na živčani sustav. Otpuštajući napetost, ljudski organizam se vraća u stanje opuštenosti, ravnoteže i zdravlja.
Zaštita prirode i okoliša
Ekološka poljoprivreda jedan je od važnih čimbenika zaštite prirode i okoliša, upravo zbog velike uloge u očuvanju tla i podzemnih voda.
Uz samu poljoprivrednu aktivnost, projekt ekovrtova nudi i druga održiva rješenja poput pravilnog postupanja s otpadom (posebno edukacije o kompostiranju i recikliranja) i promoviranja obnovljivih izvora energije.
Estetska
Raznolikošću permakulturnog dizajna vrtovi dobivaju dodatnu, estetsku vrijednost. Prateći linije u prirodi, koristeći kružni i spiralni dizajn ovakvi vrtovi postaju poligon za kreativnost.
OSNOVNA NAČELA VRTOVA
Kako bi prostor vrtova činio jedinstvenu cjelinu i ispunio zadane funkcije mora imati zajednička načela.
Načelo ekološke poljoprivrede
Svi korisnici moraju vrtove obrađivati prema pravilima ekološke poljoprivrede. Najvažnija postavka koju moraju poštivati je nekorištenje umjetnih gnojiva. Kako bi se tlu ipak osigurala kvalitetna prehrana, potrebno ga je dohranjivati prirodnim gnojivom - kompostom. Stoga vrtovi moraju imati predio u kojem će se svi biljni ostaci od košenja trave, lišća i sl. moći kompostirati. Glavno kompostište u vrtu imat će tablu na kojoj će se nalaziti informacije s pravilima kompostiranja kako bi ga zainteresirani pojedinci mogli uspostaviti u vlastitim vrtovima.
Načelo peramkulture
Ekološko vrtlarstvo nastoji što je moguće više biti u skladu s prirodom. Kako u prirodi nigdje nema ravnih linija niti oštrih kuteva, tako ne bi trebalo biti niti u ekološkim vrtovima. Suprotno, vrtovi bi trebali biti dizajnirani tako da svojim oblicima imitiraju prirodne oblike – krivudave linije, krugove, spiralne oblike i sl. Ovakvim oblikom vrtlarenja dobiva se spomenuta estetka funkcija i vrtovi postaju još ugodnije mjesto za boravak.
Načelo recikliranja
Prilikom izrade popratnih objekata poželjno je koristiti otpadne ili već korištene materijale. Primjerice, staklenik je moguće izraditi od drvene konstrukcije kojoj su nadgradnja (krov) odbačeni drveni prozori, složeni u nekoliko redova.
Staze u vrtovima mogu biti posipane ostacima drvnog materijala iz pilana ili sl., a, primjerice, za pregrade se mogu koristiti stare automobilske gume.
Načelo korištenja ekološki održivih rješenja
Obzirom na edukacijski kontekst vrtova, poželjno je uključiti što veći broj ekoloških rješenja. Osim spomenutog kompostiranja, u sklopu pravilnog postupanja s otpadom, izuzetno je važan koncept recikliranja. Ovisno o daljnjem razvoju vrtova, bit će moguće uključiti i druga ekološka rješenja poput obnovljivih izvora energije i sl.
EDUKATIVNI PROSTOR
U središnjem dijelu vrtova nalazit će se vrt Udruge koji će imati edukativnu svrhu. Djelatnici udruge i vanjski suradnici održavat će radionice i na praktičan način učiti građane o ekološkom vrtlarstvu – primjerice o pripremi komposta, visokoj gredici, ulozi stelje, korisnim kukcima, dobrim i lošim susjedim u vrtu i sl.
U sklopu pokaznog vrta bit će postavljene i drvene table s raznim edukativnim tekstovima, kako bi se posjetitelji vrta mogli educirati o raznim aspektima ekološke poljoprivrede.
Uz vrtove za najam, na području od cca. 0,5 ha nalazit će se prostor za društvena događanja u sklopu kojeg se može uspostaviti dječje igralište, po uzoru na američka „low-ropes“ igrališta koja imaju izuzetan utjecaj na razvoj motorike kod djece, ali i obzirom na specifične zadatke pospješuju timski rad kako bi djeca lakše zajednički savladala prepreke.
Predavač: francuskinja Noemi Paymal,
antropologinja i osnivačica projekta Pedagooogia 3000
- Kako postići zabavno, sveobuhvatno, proaktivno i multikulturalno obrazovanje?
- Obrazovanje kojim stječemo uvid u povezanost života i koje nas potiče na kreativno samoostvarenje
- Obrazovanje u kojem s entuzijazmom istražujemo svijet u nama i oko nas, koje poštuje našu individualnost, koje potiče suradnju, a ne natjecanje
- Obrazovanje koje nam daje krila, a ne okove!
- Kako djeca uče danas? Što im je potrebno? Što im NE treba?
- Primjeri holističkog obrazovanja u praksi: jednostavna i ekonomična škola, prilagođena bilo kojem geografskom, socijalnom, gospodarskom, kulturnom i ekološkom okruženju.
Subota 17. Ožujka
10.00 Modul I,“Holističko obrazovanje je moguće”
12.30 Pauza za ručak
14.00 Modul II, “Pedagoška praksa za treće tisućljeće”
16.30 Pauza za kavu
17.00-19.00 Što možemo i želimo promijeniti u hrvatskom obrazovanju? – rad u skupinama, razgovor i rasprava u sklopu projekta “Odgoj za rast, obrazovanje za život”
Kotizacija je 40 kn po osobi.
Više informacija: www.pedagooogia3000.info
Kontakt: Mihaela Žugec Saračević, Udruga Sretna misao:
Manuela Mitok, ONG Emane International: