Prijatelji životinja razotkrivaju načine uzgoja kokoši i pozivaju građane na proslavu blagdana s jelima bez jaja
'Obogaćeni' kavezni uzgoj i 'kutak za intimu' predstavljaju minimalno poboljšanje stravičnih uvjeta
Europska unija (EU) donijela je 1999. g. zakonsku odredbu (Direktiva 1999/74/EC) o prestanku korištenja zloglasnih konvencionalnih baterijskih kaveza, koji će od 1. siječnja 2012. biti zabranjeni, a u zemljama EU bit će zabranjena i prodaja jaja iz takvog uzgoja. Umjesto trenutnih 550 cm2 prostora, kokoši će u 'obogaćenim' baterijskim kavezima imati jednak prostor uz dodatne sadržaje u kavezu (gnijezdo, prečka, stelja, oprema za otupljivanje kandži), što će povećati ukupni prostor na bijednih 750 cm2.

Iako se radi o minimalnom pomaku za dobrobit kokoši i iako su hrvatski farmeri imali na raspolaganju gotovo 12 godina da se prilagode novim odredbama, opetovano traže odgodu obaveze propisane 'Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama' iz 2005., da tek godinu dana nakon ulaska Hrvatske u EU odbace stare kaveze za uzgoj tzv. kokoši nesilica.

U Hrvatskoj više od 90% kokoši iskorištavanih za proizvodnju jaja živi u strašnim uvjetima konvencionalnih baterijskih kaveza. Neke farme imaju kaveze starije od 26 godina. U takvim kavezima svaka kokoš ima dostupnu površinu od 550 cm2, što je površina jednog A4 papira. Kokoši provedu čitav svoj kratki život unutar pretrpanih žičanih kaveza, koji su naslagani jedan iznad drugoga. Zbog stresa i ekstremne prenatrpanosti kokoši kljucaju jedna drugu, zbog čega uzgajivači odsijecaju dio njihova kljuna užarenim metalom. Njihove kosti postaju krhke i lomljive zbog prekomjerne proizvodnje jaja i nedostatka kretanja.

U hrvatskoj javnosti o tzv. obogaćenim baterijskim kavezima zna se govoriti posprdno, kao o kokošjem luksuzu, gdje će kokoši imati komfor i 'kutak za intimu'. U stvarnosti, riječ je o malim promjenama koje dopuštaju njihovo daljnje zatočenje u skučene kaveze bez mogućnosti iskazivanja njihovoga prirodnog ponašanja.

Stručnjaci ističu kako su 'obogaćeni' baterijski kavezi više marketing za potrošače koji zahtijevaju humanije postupanje prema životinjama, iskorištavanima za hranu, no nemaju značajnu korist za tzv. kokoši nesilice. To pokazuju fotografije i video snimka na www.prijatelji-zivotinja.hr.

Za razliku od Hrvatske, koja nastoji odlagati i minimalne pomake prema boljem postupanju prema životinjama, europski potrošači zahtijevaju bez odgađanja zabranu prodaje jaja proizvedenih u kaveznom sustavu. Primjerice, u Švicarskoj konvencionalni baterijski kavezi potpuno su zabranjeni, a sva jaja dobivaju se u alternativnim sustavima držanja kokoši, pri čemu preko 80% kokoši ima pristup vanjskom prostoru. U Švedskoj se preko 60% proizvodnje odvija u volijerama i na sustavu duboke stelje, dok je skraćivanje kljunova zabranjeno. U Njemačkoj je zabranjeno držanje kokoši u kavezima od 2007. godine, a u Austriji se niti ne prodaju jaja koja dolaze od bilo koje vrste kaveznog uzgoja.

Neovisno o vrsti kaveza, pa i općenito o vrsti uzgoja kokoši, radi se o fizičkom i emotivnom iscrpljivanju životinja. Nakon boravka u kavezima i opadanja 'proizvodnje' jaja, njihova izmučena tijela šalju se na klanje. Pored toga, ne treba zaboraviti da se svake godine u svijetu ubije i preko pet milijardi muških pilića. Par dana nakon rođenja i selekcije žive ih samelju ili uguše plinom kao nepoželjni 'nusproizvod'.

Prijatelji životinja stoga će u subotu, 23. travnja 2011., u 12 sati u Varšavskoj ulici, kod Trga Petra Preradovića u Zagrebu, organizirati degustaciju blagdanskih jela. Ponudit će građanima 'šunku' od seitana i francusku salatu te prigodne kolače bez jaja, kako bi ih potaknuli da blagdanski stol napune zdravim i ukusnim veganskim jelima.

Umjesto u životinjskom mesu i jajima, Uskrs se može proslaviti uživanjem u jelima biljnog podrijetla, zbog kojih se ne iskorištavaju i ubijaju životinje, a koja su blagotvorna za naše zdravlje i okoliš.

Video snimka i foto galerija tzv. obogaćenog kaveznog uzgoja te recepti za veganska blagdanska jela mogu se naći na www.prijatelji-zivotinja.hr.

Udruga Prijatelji životinja, Gajeva 47, Zagreb, 060 446644, www.prijatelji-zivotinja.hr