• marketing
  • impresum
  • Uvjeti korištenja
  • POMOĆ | VOLONTIRANJE
  • Newsletter arhiva
Drumtidam [DEMO] Drumtidam [DEMO] Drumtidam [DEMO] Drumtidam [DEMO]
  • Naslovnica
  • Vijesti
    • Zanimljivosti
    • Predavanja
    • Iz Hrvatske
    • Obavijesti
    • Shop
  • Događanja
    • Koncerti i festivali
    • Bubnjanje
    • Ples
    • Cirkus | Lunapark
    • Stand up komedija
    • Ostalo
  • Tečajevi i radionice
    • Za duh i tijelo
    • Za djecu i roditelje
    • Odgoj djece
    • Eko i etno radionice
    • Ostalo
    • Bubnjanje
    • Didgeridoo
    • Ples
    • Sport
  • Duh i tijelo
    • Predavanja
    • Zanimljivosti
    • Anđeli među nama
    • Mistićna bića Šume i Mora
  • Eko i etno
    • Odmor i imanja
    • Zanimljivosti
    • Tečajevi i radionice
    • Događanja
  • Hrana i biljke
    • Zanimljivosti
    • Recepti i savjeti
    • Biljke
  • Razbibriga
    • Audio kutak
    • Zanimljivosti
  • Galerija

Uzmimo lovu

uzmimo_lovu_filmUZMIMO LOVU
Originalni naziv: Let's make money
Hrvatski naziv: Uzmimo lovu
Režija: Erwin Wagenhofer
Službena stranica: http://www.letsmakemoney.at/
Trajanje: 110 min
Zemlja: Austrija

Premijera će biti u ponedjeljak, 23.1.2012. u 20h u CineStaru Branimir centar, Zagreb.

 
Pozivnicu preuzmi  ovdje.
O FLMU
Kad god čujemo kako nam bankari i financijaši poručuju iz reklamnih spotova :NEKA VAŠ NOVAC RADI ZA VAS , mi u biti pojma nemamo što i kako taj novac radi te kome uopće ide najveći dio zarade.
Ovaj film nam brutalno predočava tu cijelu priču o tokovima novca u današnjem svijetu te nas suočava sa beskrupuloznošću banaka i financijskih meštara („inžinjera“) i pokazuje nam kako je globalizacija financija u stvari prikriveni financijski lanac-inžinjering s kojim smo se mi u Hrvatskoj već suočili i stradali početkom 90.-ih. Samo u ovom slučaju sve je puno prikrivenije i kompleksnije izvedeno, no rezultat je isti. Samo šačica elite na vrhu lanca zarađuje i to puno, a ostali gube na ovaj ili onaj način. I kada nam bivši ministar financija sa Jersey otoka, centra „off shore“ manipulacije, na kraju filma sa sigurnošću tvrdi da manje od 3%  svjetske populacije drži u vlasništvu više od 90% svjetskih dobara, to nam je već i samima jasno. I što je još bolje ( tj. gore), tih 3% gotovo i ne plaćaju porez na ta dobra, jer je putem već spomenute off shore manipulacije ne samo izbjegnuto praćenje pravog vlasništva nad korporacijama i bankovnih računa, već su izbjegnute i jurisdikcije država u kojima te korporacije imaju sjedišta pa je tako i izbjegnuta i bilo kakva istraga.
A što sve ti financijski „gurui“ i njihovi investicijski fondovi rade, to je još gora priča. Iz prve ruke, od tih „managera“, saznajemo kako se crpi lova iz takozvanih „rastućih tržišta“ ( u biti, siromašnih zemalja 3. svijeta ). Uz niske plaće, stravične uvjete rada i ucjenjivanje lokolnih vlasti i vlada, pritisak globalizacije dovodi i do prisilnog mijenjanja životnih navika, kulture i tradicije, tako da uz prividno veće plaće ( za ta područja, Indije, afričkih i azijskih zemalja) u stvari kupovna moć pada, standard se srozava a broj siromašnih strelovito raste,
I da ne bi pomislili da seto tek tako, slučajno, dogodilo, ukazuje nam se na idejni začetak  koncepta neoliberalnog zločina  - Monte Pelerino družba osnovana 1947. u Švicarskoj, gdje su neoliberali udarili temelje današnje pošasti „slobodnog“ tržišta i privatizacije (otimanja) javnih dobara. A naravno osnovna ideja je bila deregulacija (omiljena liberalima) pravila poslovanja banaka i financijskih tokova te se tako otvorio pristup tzv. „jeftinom“ kapitalu, koji je sve samo ne jeftin (pogledajte situaciju sa telekomima u Hrvata trenutno).  U svemu tome, direktni utjecaj i pritisak kroz tu deregulaciju i ukidanje trgovinskih barijera imali su i imaju Svjetska banka i MMF te onemogućile države da zaštite svoje građane.
I da ne bi pomislili kako se to događa samo negdje daleko, navode se i primjeri neoliberalnog utjecaja i u SAD-u, Španjolskoj i Njemačkoj, a najnevjerojatnije zvuči privatizacija javnog prijevoza u Beču i njene posljedice, a taj grabež za javnim dobrom je počeo još prije 20 godina.
Kao šlag na tortu, dolazi nam svjedočenje jednog insidera – ekonomskog atentatora, o načinu podčinjavanja i uništavanja pojedinih država i vlada. Kroz velike infrastrukturne projekte (koje skupo obavljaju korporacije) gomilaju se dugovi koji se ne mogu vratiti te se uslijed toga jeftino uzimaju prirodni i ini resursi te prisiljavaju vlade na različite ustupke.
Opet, svaka sličnost s Hrvatskom je slučajna.
U cijeloj toj priči jasno je da ekonomski rast nema veze sa standardom i dobrobiti ljudi i da profit za nekolicinu znači gubitak za sve ostale.
I dok god taj profit raste, negdje se povećava nečiji dug i stvaraju ekonomski robovi.

Film će na redovnom programu CineStara Zagreb Branimir centar, Rijeka i Osijek od četvrtka, 26. siječnja 2012.

 

 

 

Drumtidam [DEMO] Drumtidam [DEMO] Drumtidam [DEMO] Drumtidam [DEMO]

Ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies)

Više

Ok

U svrhu poboljšavanja vašega iskustva pregledavanja ove web stranice, moramo na vaše računalo spremiti malenu količinu informacija ( kolačića - eng. naziv cookies ). Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu no prema regulacijama Europske unije od 25.03.2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti Vam neće biti dostupne.

Što je kolačić?

Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internet preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.

Kolačići mogu spremati širok pojas informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili e-mail adresa). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite - web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti Vaše postavke internet preglednika da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internet preglednika i slično.

Kako onemogućiti kolačiće

Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite web-preglednik koji koristite. • Chrome • Firefox • Internet Explorer 9 • Internet Explorer 7 i 8 • Opera (stranica na engleskom jeziku) • Safari (stranica na engleskom) Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama

Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internet preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.

Što su stalni kolačići?

Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja programa internet preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i lozinka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.

Što su kolačići od prve strane?

Kolačići od prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.

Što su kolačići treće strane?

Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje Interneta u marketinške svrhe.