Intenzivne kampanje hrvatske mliječne industrije usmjerene su na stalnu prevaru potrošača prikazivanjem krava i telića u pastoralnim životnim uvjetima, na zelenim pašnjacima obasjanima suncem. Kravlje mlijeko predstavljaju kao 'najsavršeniju prirodnu hranu' i ono to uistinu jest – za teliće. Konzumiranje mlijeka druge vrste potpuno je neprirodno, jer majke različitih vrsta sisavaca proizvode mlijeko prilagođeno upravo mladunčadi svoje vrste do prelaska na krutu hranu. Čovjek je jedina vrsta koja pije mlijeko druge vrste i jedina vrsta koja pije mlijeko u odrasloj dobi.

Križanjem i genetskim manipulacijama u svrhu što veće proizvodnje mlijeka, čovjek je svjesno živo biće pretvorio u stroj za proizvodnju deset puta više mlijeka nego što bi njezino mladunče moglo popiti. Prirodno je krava mogla stvoriti do tri litre mlijeka dnevno. Danas kravi mogu izmusti više od 50 litara mlijeka dnevno.

Suprotno obmanjujućem marketingu mliječne industrije, mlijeko ne 'proizvode' sretne i zdrave kravice u pratnji spokojnih telića. Da bi nastalo mlijeko, krave se svake godine siluju kako bi zatrudnjele postupkom umjetnog osjemenjivanja. Po rođenju teleta, snažna majčinska veza između krave i njenog djeteta ubrzo se prekida. Odvajanje teleta od majke predstavlja izuzetan stres za ove emotivne životinje i popraćeno je međusobnim tužnim i uplašenim dozivanjem. U nekim slučajevima majke krave nakon razdvajanja pokazuju izražene simptome tjeskobe i žalovanja kao što su depresija, apatija i neuzimanje hrane.

Iako bi tele prirodno sisalo majku šest mjeseci, nakon intenzivnog tovljenja zamjenskom hranom kroz tri do četiri mjeseca završava u klaonici i koristi se za dobivanje mesa, reneta za proizvodnju sireva i kože. Preostali mališani ulaze u proces tovljenja u cilju postizanja još veće mase. Njihov život završava klanjem u mladoj dobi od 12 ili 20 mjeseci. Svega 20-25% teladi ostaje u proizvodnji mlijeka.

Manipulirani uzgoj zbog hiperprodukcije mlijeka dovodi do deformacija nogu, hromosti, vrlo visoke stope kroničnog mastitisa (bolne upale vimena) i osteoporoze kao posljedice potpunog iscrpljivanja kalcija iz vlastitih kostiju. Krave prirodno mogu doživjeti i više od 25 godina. No, nakon izrabljivanja u mliječnoj industriji iscrpljene krave stare između dvije i šest godina šalju se u klaonice. Pri klanju većina krava i telića omamljuje se zabijanjem penetrirajućeg klina iz pištolja u lubanju te se pomoću okova podiže za stražnje noge. Prerežu im grla dok im srca još uvijek kucaju. Njihova tijela koriste se za razne mesne prerađevine, stočno brašno, gnojiva i slično ili u kožarskoj industriji.

Kravlje mlijeko je tekućina čija je namjena da pretvori telića u kravu. Upravo zato su djeca najosjetljivija na prehranu mlijekom. Konzumacija životinjskog mlijeka i mliječnih proizvoda povezana je s nepodnošenjem mliječnog šećera laktoze (nadutost, bolovi i grčevi u trbuhu, proljev, mučnina), alergijskim reakcijama, povećanim rizikom za kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti i maligna oboljenja (rak prostate, rektuma, dojke; leukemija...), astmu, juvenilni dijabetes, začepljenje sinusa, infekcije uha, rezistenciju na antibiotike... Konzumiranje mlijeka zbog obilja bjelančevina dovodi do gubitka kalcija iz kostiju te osteoporoze. Zbog povoljnog odnosa kalcija i fosfora puno su zdraviji biljni izvori kalcija (zeleno lisnato povrće, mahunarke, sušeno voće, sjemenke, proizvodi od soje).

Umjesto životinjskoga mlijeka, Prijatelji životinja pozivaju djecu i odrasle da konzumiraju biljna mlijeka (sojino, zobeno, rižino), vrhnja i jogurte koji, osim što su zdravi i finog okusa, nisu nastali patnjom i izrabljivanjem životinja. Osim toga, proizvodnja biljnih mlijeka je i deset puta isplativija od kravljeg, što bi rezultiralo općim interesom za cijelu zajednicu.  

Više informacija može se saznati na www.prijatelji-zivotinja.hr i www.vegan.hr.

Ukoliko ne želite primati naše obavijesti, kliknite na www.prijatelji-zivotinja.hr/unsubscribe i upišite svoju mail adresu.