Aktivisti udruge Prijatelji životinja s lancima oko vrata i transparentima skrenuli su pozornost grañana na
mučan život krava i telića te ukazivali na neprirodnost i suvišnost konzumacije životinjskoga mlijeka.
Intenzivne kampanje hrvatske mliječne industrije usmjerene su na stalnu prevaru potrošača prikazivanjem krava i telića
u pastoralnim životnim uvjetima, na zelenim pašnjacima obasjanima suncem. Kravlje mlijeko predstavljaju kao
'najsavršeniju prirodnu hranu' i ono to uistinu jest – za teliće. Konzumiranje mlijeka druge vrste potpuno je neprirodno,
jer majke različitih vrsta sisavaca proizvode mlijeko prilagoñeno upravo mladunčadi svoje vrste do prelaska na krutu
hranu. Čovjek je jedina vrsta koja pije mlijeko druge vrste i jedina vrsta koja pije mlijeko u odrasloj dobi.
Križanjem i genetskim manipulacijama u svrhu što veće proizvodnje mlijeka, čovjek je svjesno živo biće
pretvorio u stroj za proizvodnju deset puta više mlijeka nego što bi njezino mladunče moglo popiti. Prirodno je
krava mogla stvoriti do tri litre mlijeka dnevno. Danas kravi mogu izmusti više od 50 litara mlijeka dnevno.
Suprotno obmanjujućem marketingu mliječne industrije, mlijeko ne 'proizvode' sretne i zdrave kravice u pratnji spokojnih
telića. Da bi nastalo mlijeko, krave se svake godine siluju kako bi zatrudnjele postupkom umjetnog
osjemenjivanja. Po roñenju teleta, snažna majčinska veza izmeñu krave i njenog djeteta ubrzo se prekida.
Odvajanje teleta od majke predstavlja izuzetan stres za ove emotivne životinje i popraćeno je meñusobnim tužnim i
uplašenim dozivanjem. U nekim slučajevima majke krave nakon razdvajanja pokazuju izražene simptome tjeskobe i
žalovanja kao što su depresija, apatija i neuzimanje hrane.
Iako bi tele prirodno sisalo majku šest mjeseci, nakon intenzivnog tovljenja zamjenskom hranom kroz tri do
četiri mjeseca završava u klaonici i koristi se za dobivanje mesa, reneta za proizvodnju sireva i kože. Preostali
mališani ulaze u proces tovljenja u cilju postizanja još veće mase. Njihov život završava klanjem u mladoj dobi
od 12 ili 20 mjeseci. Svega 20-25% teladi ostaje u proizvodnji mlijeka.
Manipulirani uzgoj zbog hiperprodukcije mlijeka dovodi do deformacija nogu, hromosti, vrlo visoke stope kroničnog
mastitisa (bolne upale vimena) i osteoporoze kao posljedice potpunog iscrpljivanja kalcija iz vlastitih kostiju. Krave
prirodno mogu doživjeti i više od 25 godina. No, nakon izrabljivanja u mliječnoj industriji iscrpljene krave stare izmeñu
dvije i šest godina šalju se u klaonice. Pri klanju većina krava i telića omamljuje se zabijanjem penetrirajućeg klina
iz pištolja u lubanju te se pomoću okova podiže za stražnje noge. Prerežu im grla dok im srca još uvijek kucaju.
Njihova tijela koriste se za razne mesne prerañevine, stočno brašno, gnojiva i slično ili u kožarskoj industriji.
Kravlje mlijeko je tekućina čija je namjena da pretvori telića u kravu. Upravo zato su djeca najosjetljivija na prehranu
mlijekom. Konzumacija životinjskog mlijeka i mliječnih proizvoda povezana je s nepodnošenjem mliječnog
šećera laktoze (nadutost, bolovi i grčevi u trbuhu, proljev, mučnina), alergijskim reakcijama, povećanim rizikom za
kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti i maligna oboljenja (rak prostate, rektuma, dojke; leukemija...), astmu,
juvenilni dijabetes, začepljenje sinusa, infekcije uha, rezistenciju na antibiotike... Konzumiranje mlijeka zbog obilja
životinjskih bjelančevina dovodi do gubitka kalcija iz kostiju te osteoporoze. Zbog povoljnog odnosa kalcija i fosfora
puno su zdraviji biljni izvori kalcija (zeleno lisnato povrće, mahunarke, sušeno voće, sjemenke, proizvodi od
soje).
Za ljudsku djecu najprimjerenije je upravo majčino mlijeko, a ne mlijeko druge životinjske vrste. Pored toga, dostupna su
razna biljna mlijeka (sojino, zobeno, rižino), vrhnja i jogurti koji, osim što su zdravi i finog okusa, nisu nastali patnjom i
izrabljivanjem životinja. Proizvodnja biljnih mlijeka je i deset puta isplativija od kravljeg, što bi rezultiralo općim interesom
za cijelu zajednicu.
Više informacija može se saznati na www.prijatelji-zivotinja.hr i www.vegan.hr.