Dan dječaka slavi se petog dana mjeseca svibnja, a postoji nekoliko teorija o korijenima tog običaja. Po nekima, ovaj festival potječe iz 17. stoljeća kada se u obiteljima na dan 05. svibnja slavilo rođenje i stasanje sina koji je trebao postati nasljednikom i vojnikom pojedine obiteljske loze. U to vrijeme, šogunat Tokugawa započeo je s običajem isticanja obiteljskih zastava ispred kuća plemića u kojima su živjela muška djeca. Kako običaj nije dozvoljavao isticanje zastava građanskim obiteljima, one su umjesto zastava ispred kuća isticali šaranolike vjetrokaze. Drugi pak kažu kako je festival proizašao iz običaja zemljoradnika koji su početkom svibnja šarenim zastavama i strašilima pokušavali zaštititi svoja polja od najezda kukaca. Šaran kao motiv vjetrokaza nije izabran slučajno. Po japanskoj tradiciji i legendama, šaran je najduhovnija, najizdržljivija i najupornija riba koja se na svojim putovanjima ne zaustavlja čak ni pred slapovima i brzacima, pa se vjeruje da utjelovljuje odlike poželjne kod muške djece, a kako bi odrasli u odlučne, snažne i izdržljive muškarce. Inače, koinobori se javljaju u raznim veličinama i bojama. Najveći je uvijek crne boje i predstavlja oca. Crveni je manji i predstavlja majku obitelji, a zatim slijede plavi, ljubičasti, žuti, a predstavljaju sinove u obitelji. Broj malih šarana ovisi o broju muške djece u samoj obitelji. Uz šaranolike vjetrokaze, uvijek vijori i jedan petobojni čije trake predstavljaju zajedništvo i složnost obiteljskog doma.

 

Etnografski muzej
Trg Mažuranića 14
10 000 ZAGREB
tel. 48 26 221