Stari Egipćani nisu bolovali od raka 

Rak je moderna bolest izazvana utjecajem čovjeka, točnije čimbenicima kao što su zagađenje i prehrana, zaključak je istraživanja znanstvenika sa sveučilišta Manchester.

Istraživanje je obuhvatilo proučavanje posmrtnih ostataka i literature iz razdoblja starog Egipta, Grčke i ranijih razdoblja, a uključuje i prvu histološku dijagnozu raka na egipatskoj mumiji.

Samo jedan pronađeni slučaj raka u ispitivanju na stotine egipatskih mumija, s veoma malim brojem spominjanja te bolesti u tadašnjoj literaturi, dokazuje da je rak bio izuzetno rijetka bolest u antičko doba. Snažan porast pojave raka dogodio se od vremena industrijske revolucije, a posebno se to odnosi na pojavu raka kod djece, što dokazuje da porast nije posljedica isključivo dužeg životnog vijeka modernog čovjeka.

Ništa u prirodi ne izaziva rak

Profesorica Rosalie David s Fakulteta znanosti o životu, kaže: „U industrijaliziranim društvima, rak je, uz kardiovaskularne bolesti, najčešći uzrok smrti. No, u antičko doba, rak je bio izuzetno rijedak. Ne postoji ništa u prirodi što izaziva rak, dakle, to je bolest izazvana utjecajem čovjeka, točnije zagađenja i promjena u načinu ishrane i stila života.“

„Važna stvar kod ovog istraživanja jest da ono daje povijesnu perspektivu ove bolesti. Možemo dati vrlo jasne tvrdnje u vezi učestalosti raka u različitim razdobljima, budući da imamo širok pregled. Istraživanje je obuhvatilo nekoliko tisućljeća, i imamo gomilu podataka“, dodala je Rosalie David.

Ovi podaci uključuju prvu histološku dijagnozu raka na mumiji iz Egipta. Profesor Michael Zimmerman dijagnosticirao je rak rektuma kod mumificirane nepoznate osobe, koja je živjela u oazi Dakhla tijekom ptolomejskog razdoblja (200 - 400 prije Krista). Profesor Zimmerman kaže: „ U antičkim društvima, gdje nije bilo previše kirurških intervencija, dokazi o prisutnosti raka trebali bi biti prisutni u svim slučajevima bolesti. Gotovo potpuna odsutnost malignih oboljenja kod mumija može se protumačiti jedino rijetkošću pojave ove bolesti u antičkom razdoblju, što upućuje na zaključak da su čimbenici koji izazivaju pojavu raka ograničeni na društva pod utjecajem moderne industrijalizacije.“

I dinosaurusi bez raka

Skupina znanstvenika istraživala je mumije i pismene dokumente iz starog Egipta i Grčke, kao i ljudske i životinjske posmrtne ostatke iz ranijih razdoblja, čak i iz vremena dinosaurusa. Dokazi o raku kod životinjskih fosila, primata i prvih ljudi vrlo su rijetki - nekoliko desetaka, uglavnom osporavanih, primjera kod životinjskih ostataka i primata, koji ne uključuju vrste raka uobičajene kod današnjeg čovjeka.

Kritike teorije o modernom porijeklu raka uglavnom spominju kratak životni vijek ljudi u antičko vrijeme, zbog čega se rak nije mogao niti razviti. Iako je, statistički, takva konstrukcija moguća, ljudi u starom Egiptu i Grčkoj živjeli su dovoljno dugo da se kod njih razviju bolesti kao što su ateroskleroza ili Pagetova bolest (metabolička bolest kostiju koju obilježava prekomjerno razgrađivanje kosti, popraćeno prekomjernim stvaranjem nove kosti), dok u moderno doba tumori kostiju pogađaju prvenstveno mlađe osobe.

Drugo objašnjenje malog broja pronađenih tumora kod mumija je da se nisu očuvali kroz tako dugo razdoblje, no doktor Zimmerman je u svojoj eksperimentalnoj studiji dokazao da proces mumifikacije ne uklanja elemente malignosti, te da bi tumori trebali biti čak i bolje sačuvani od normalnog tkiva. Unatoč tome, na stotine mumija iz različitih područja u cijelom svijetu ispitane su i postoje samo dvije publikacije koje potvrđuju pronalazak dokaza o raku. Radiološka ispitivanja izvršena u muzeju grada Kaira i europskim muzejima nisu otkrila dokaze o raku kod mumija.

Važnost prehrane

Kako je skupina znanstvenika napredovala kroz prošlost, sve do 17. stoljeća nisu pronađeni nikakvi opisi operacija vezanih za rak, a prvi izvještaji o različitim vrstama tumora u znanstvenoj su se literaturi pojavili tek unazad 200 godina, pa prvi izvještaj o raku skrotuma datira iz 1775. godine, o raku nazalne sluznice iz 1761. godine, a o Hodgkinovoj bolesti iz 1832. godine.

Profesorica David kaže: „Prikupljeni podaci iz starog Egipta daju nam jedinstvenu priliku da vidimo od kojih su bolesti ljudi tada bolovali i kakve su terapije koristili za te bolesti. Budući da su stari Egipćani začetnici farmakologije, neke su od tih terapija vjerovatno bile uspješne. Kako su bili vrlo inventivni, ono što se smatra magijskim obredima ustvari su često bile učinkovite terapeutske metode. Na primjer, korištenje celera za liječenje reumatizma, koje je tada bio uobičajeno, danas se istražuje. Također, odlično su poznavali anatomiju, jer su zbog procesa mumifikacije imali uvid u ljudsko tijelo, zbog čega su njihove operacije i saniranje prijeloma bili vrlo uspješni“

„Podaci iz starog Egipta, zajedno s drugim dokazima prikupljenima kroz nekoliko tisućljeća, šalju jasnu poruku - rak je bolest uzrokovana ljudskim utjecajem i kao takvu je trebamo tretirati.“

Ono što znanstvenici sve više uviđaju, a farmaceutske kompanije nastoje prikriti, jest da ispravna prehrana, redovita fizička aktivnost i održavanje primjerene tjelesne težine mogu spriječiti većinu najčešćih vrsta raka, pa je zasigurno i životni stil naših predaka pridonio smanjenju rizika od obolijevanja od raka.

Izvor: biosvijest.hr / Manchester1824