Titan
Login / Register

Ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies)

Više

Ok

U svrhu poboljšavanja vašega iskustva pregledavanja ove web stranice, moramo na vaše računalo spremiti malenu količinu informacija ( kolačića - eng. naziv cookies ). Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu no prema regulacijama Europske unije od 25.03.2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti Vam neće biti dostupne.

Što je kolačić?

Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internet preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.

Kolačići mogu spremati širok pojas informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili e-mail adresa). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite - web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti Vaše postavke internet preglednika da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internet preglednika i slično.

Kako onemogućiti kolačiće

Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite web-preglednik koji koristite. • Chrome • Firefox • Internet Explorer 9 • Internet Explorer 7 i 8 • Opera (stranica na engleskom jeziku) • Safari (stranica na engleskom) Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama

Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internet preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.

Što su stalni kolačići?

Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja programa internet preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i lozinka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.

Što su kolačići od prve strane?

Kolačići od prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.

Što su kolačići treće strane?

Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje Interneta u marketinške svrhe.

Drumtidam [DEMO] Drumtidam [DEMO] Drumtidam [DEMO] Drumtidam [DEMO]
  • Naslovnica
  • Vijesti
    • Zanimljivosti
    • Predavanja
    • Iz Hrvatske
    • Obavijesti
    • Shop
  • Događanja
    • Koncerti i festivali
    • Bubnjanje
    • Ples
    • Cirkus | Lunapark
    • Stand up komedija
    • Ostalo
  • Tečajevi i radionice
    • Za duh i tijelo
    • Za djecu i roditelje
    • Odgoj djece
    • Eko i etno radionice
    • Ostalo
    • Bubnjanje
    • Didgeridoo
    • Ples
    • Sport
  • Duh i tijelo
    • Predavanja
    • Zanimljivosti
    • Anđeli među nama
    • Mistićna bića Šume i Mora
  • Eko i etno
    • Odmor i imanja
    • Zanimljivosti
    • Tečajevi i radionice
    • Događanja
  • Hrana i biljke
    • Zanimljivosti
    • Recepti i savjeti
    • Biljke
  • Razbibriga
    • Audio kutak
    • Zanimljivosti
  • Galerija

pulska-filmska-tvornicaPula: 3. škola animiranog filma (ŠAF)

vrijeme: 16.11.2012.
mjesto: Pula; Pulska filmska tvornica, Stiglicheva 12

 

 

 


url: http://www.facebook.com/pulskafilmskatvornica

Pulska filmska tvornica već treću godinu za redom organizira Školu animiranog filma za učenike od petog do osmog razreda osnovnih škola u trajanju od dva mjeseca. Polaznici će se upoznati s osnovnim tehnikama animacije te u konačnici izraditi vlastiti film. Škola, koja počinje 16. studenog, je u potpunosti besplatna za polaznike, a prijave su u tijeku!

ŠAF će se održavati ponedjeljkom i petkom od 17 do 19 sati u prostoru Pulske filmske tvornice, Stiglicheva 12. Voditelji škole su Ivan Dobran i Marko Zdravković-Kunac.

Ivan Dobran je diplomirao scenografiju na Akademiji likovnih umjetnosti u Veneciji, a trenutno radi kao asistent pri Sveučilištu Jurija Dobrile u Puli. Tijekom studija uprizoruje prvu kazališnu predstavu prema jednočinkama Nicka Cavea te realizira scenografije za Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula. Autor je kratkih filmova i video spotova, voditelj radionica iz područja scenografije i filma te jedan od voditelja prethodnih škola animiranog filma.

Marko Zdravković-Kunac je redoviti voditelj i predavač na nekoliko kontunuiranih radionica i filmskih škola (Ljetna radionica izrade filma, Škola animiranog filma, Radionica filmske i medijske kulture u osnovnoškolskoj nastavi). Do sada je producirao više od 60 kratkometražnih filmova te režirao i napisao nekoliko kratkih i srednjemetražnih filmova. Također, montažer je sa više godina iskustva u nekoliko televizijskih kuća i studija.

Školu animiranog filma je do sada pohađalo preko 50-ak učenika, koje je čarolija slika u pokretu osvojila već prilikom izrade prvih izuma - thaumatropa i fenakistoskopa. Zahvaljujući lakoći njihove realizacije djeci je na jednostavan način moguće objasniti osnovne zakone i preduvjete animacije kao što su tromost oka, sličnost pozicioniranja crteža na sličicama, brzina pokreta... U sklopu animacije kockica, plastelina i kolaža polaznici stječu znanja o osnovnim pravilima fotografiranja za animaciju (fiksiranje fotoaparata, upotreba svjetla i dubinske oštrine), nakon čega počinju s najzahtjevnijom animacijom crteža.

Suorganizatori Škole animiranog filma su Zajednica tehničke kulture Pula i Zajednica tehničke kulture Istarske županije, a Školu su financijski potpomogli Hrvatski audiovizualni centar, Grad Pula i Istarska županija.

Zainteresirani se mogu prijaviti putem broja mobitela 095/5581-853 do 16. studenog, putem e-maila Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili u Pulskoj filmskoj tvornici na dan početka škole.

indijski-festival-svjetlaProgram u povodu Dipavalija/Diwalija – indijskog festival svjetla, ove će se godine održati u galeriji
MORH-a Zvonimir, Bauerova 33, Zagreb.

Dipavali (Diwali), jedan od najvećih i najznačajnijih indijskih festivala obilježavamo od 12. - 14.11.2012. uz izložbu, predavanja, ples, poeziju i dokumentarni film.
Dipavali na sanskrtu znači niz svjetala, te se stoga i uvriježio naziv festival svjetla, koji prema hinduističkom kalendaru označava početak nove godine.
Centralni je događaj programa izložba Dodirujem nebo Jelene Dabić i Irene Gayatri Horvat kojom i otvaramo ovogodišnji program, a kojom obilježavamo i 5. obljetnicu odlaska prve hrvatske ženske alpinističke ekspedicije na Himalayu, Cho-Oyu (8201 m) 2007. godine.

PROGRAM:

Ponedjeljak, 12.11. u 18 sati
Otvaranje izložbe "Dodirujem nebo" Jelene Dabić i Irene Gayatri Horvat
Indijski ples "Dipa" - skupina Apsaradha

Utorak, 13.11. u 19 sati – Dipavali/Diwali
Što je i kako se slavi Dipavali - indijski festival svjetla?
Predavanje i dokumentarni film

Srijeda, 14.11. u 19 sati
Predavanje Jane Mijailović o ekspidiciji na Cho-Oyu 2007. te Manaslu 2013.
Organizatori su Indijski kulturni centar "Mahatma Gandhi", Udruga Lotos te galerija MORH-a Zvonimir.

Za više informacija o cijelom programu posjetite stranice: www.indija.hr
Dobrodošli! Namaste!

zlatka malaNi dnevnik, a dnevnik. Ni poezija, a poezija. Ni roman, a roman. Ni strip, ali svakako i iznad svega strip ... 

U kritičaru se javlja potreba da "Zlatku" stavi u kontekst, samo što taj kontekst ne postoji izvan njezina autora, Krešimira Zimonića, i možda malo Modre laste u kojoj je "Zlatka" najduže objavljivana. Bar tri nemoguće stvari su Zimonić i "Zlatka" ondje postigli: stil što ga definira promjena stila, dvostruko prozirno zrcalo u kojem mladi i stari istovremeno vide sebe i one druge, te ženski strip iz muške ruke. Potreba da se definira "Zlatka" potreba je da je se sputa, shvati, zadrži, omalovaži. A "Zlatka" se ne da, jer zna da je više, da je sve što poželi. 

"Zlatka" je ono što ne očekujemo u jednoj maloj zemlji - posve izvoran rad. Nadahnut svime, od rata do arta, ali baš zato svoj. I neusporediv, jer u svijetu stripa "Zlatka" ima samo daleke rođakinje, nikoga tko bi bio baš poput nje. Otud nevjerica: mali narod zna da umije puno, ali baš stvoriti nešto jedinstveno ...? Može se i to, "Zlatka" je dokaz. 

Podsjeća to pomalo na one situacije kad stranci opisuju ljepote naše zemlje pa nezaobilazno spomenu Hrvatice: da znaju za "Zlatku", spomenuli bi i nju. Ali ne znaju; čuvamo je, ljubomorno i zabrinuto, kao našu malu, vrijednu tajnu. 

Darko Macan 

Kao i obično, Fibra vam nudi besplatan ogled, ovaj put prvu 31 stranicu (PDF, 10Mb)

Zlatku možete nabaviti ovdje : http://www.fibra.hr/index.asp?cat=1

zlatka
 

Bram StokerRođen je 8. studenog 1847 u Dublinu, Irska umro 20. travnja 1912. u Londonu.
Pisac remek-djela Drakula transilvanijskom vampiru koji pije krv nevinih ljudi....

dracula book_cover_1921

 

Naslovnica knjige iz 1921 godine... 

galakticka-upajDrage prijateljice i prijatelji,

Kako ćete obilježiti zimski solsticij 2012. godine? Znate li da uz sve druge neobičnosti koje prate taj datum, solsticij nastupa u 12 sati i 12 minuta? Neobično, zar ne?

Usprkos negativnim predviđanjima – ili baš zbog njih - koje se vežu uz ovogodišnji zimski solsticij, postoje razlozi zašto biste morali obratiti pozornost na njega. Predlažemo da pročitate članak u kojem Adrian P. Kezele objašnjava što se događa na planetarnoj i galaktičkoj razini.

Ako ste osoba koja želi pridonjeti pozitivnom raspletu stvari ili jednostavno iskoristiti povoljna razdoblja za vlastiti osobni napredak, razmislite o tome da nam se pridružite na radionici koju smo nazvali "Solsticijska preobrazba".

Radionica traje od četvrtka (20.12.2012.) navečer do nedjelje (23.12.2012.) ujutro, i održat će se u Duhovnoj akademiji (Badličan. Hrvatska). Tijkom radionice naučit ćete nekoliko zanimljivih tehnika (kao što su rasa tehnike i "galaktička upaja",) upoznat ćete se s idejom višedimenzionalne stvarnosti i uporabom labirinata i jednostavnih plesnih pokreta koji ih aktiviraju. Više informacija o tome pročitajte na našim stranicama!

Sve dodatne informacije na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili tel. 098 528 810
Priave primamo do popunjenja broja polaznika. Zbog ograničenog prostora u Centru, požurite s prijavom!
Voditelj cjeloukupnog progarama je Adrian P. Kezele.

Dobrodošli!

DA tim

euritmija-2Program proslave 100 GODINA EURITMIJE

PETAK, 16. studenog 2012. Waldorfska škola u Zagrebu (Dvorana Iona), Jakuševečka 6
19.00 – 20.30 Predavanje dr. med. Dane Medića: "Pozitivni učinci euritmije na zdravlje"

 

 

SUBOTA, 17. studenog 2012.
10.00 – 11.30 Radionica tonske euritmije za euritmiste
voditeljica: Isolda Sagrestano, dugogodišnja članica Else Klink Ensemblea
12.00– 13.30 Radionica za euritmiste na temu euritmijske meditacije
voditeljica: Uta Diedrichen, dugogodišnja članica Else Klink Ensemblea
15.00 – 16.30 Radionica glasovne euritmije za sve zainteresirane
voditeljica: Isolda Sagrestano
17.00 – 18.30 Radionica higijenske euritmije za sve zainteresirane
voditeljica: zdravstvena euritmistica Enita Nurkić

Cijena jedne radionice iznosi 50 KN
Za radionice je neophodna odjeća pogodna za kretanje i plesne papuče

SUBOTA, 17. studenog 2012. (nastavak)

Euritmijska izvedba izrijeka Kamen temeljac dr. Rudolfa Steinera
19.00 – 20.15 Pozdravna riječ prof. Vide Talajić Čuletić, umjetničke voditeljice Zagrebačkog euritmijskog ansambla Iona
19.15 – 20.00 Uvodno predavanje o izrijeku «Kamen temeljac»
20:00 – 20:30
Zagrebački euritmijski ansambl Iona 
G. F. Händel: Preludij iz sonate u B-duru
R. Steiner: Kamen temeljac
Glazbeni zaključak večeri: Wolfgang Ernst Bauer

NEDJELJA, 18. studenog 2012. Centar za kulturu Trešnjevka, Park stara Trešnjevka 1

19:00 – 20:30 Euritmijska predstava Nevidljivo u vidljivom

Zagrebački euritmijski ansambl Iona i gosti:
Isolda Sagrestano (Else Klink Ensemble)
Uta Diedrichsen (Else Klink Ensemble)
Dragan Vučković (Jantar Bühne)

Cijena ulaznice: 70 kn / 50 kn za umirovljenike i studente

20:30 – 22:00 Neformalno druženje uz domjenak

Radujemo se Vašem dolasku!
Udruga za promicanje i razvoj euritmije Stoimena
Medvedgradska ulica 18, 10 000 Zagreb
Tel: +385 1 46 67 075; E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

100 godina EURITMIJE

1912. nastala je sasvim nova, do tada nepostojeća umjetnost pokreta – EURITMIJA. To je umjetnost koja svojim izričajem nastoji, na suvremen način, osvijestiti i objediniti čovjekovo tijelo, dušu i duh. Ovom proslavom u Zagrebu pridružujemo se mnogobrojnim manifestacijama diljem svijeta koje su posvećene obilježavanju euritmijske stogodišnjice. Iznimno nam je zadovoljstvo istaknuti da ove godine obilježavamo i deset godina djelovanja Udruge za promicanje i razvoj euritmije Stoimena koja je ujedno glavni organizator ove proslave.

 „Ljudsko obličje proisteklo je iz pokreta. Euritmija je nastavak božanskog pokreta, božanskog obličja u čovjeku. Čovjek pomoću euritmije bliže prilazi božanskom nego što bi to mogao na neki drugi način". dr. Rudolf Steiner, utemeljitelj euritmije

Zahvaljujemo partnerima i donatorima na potpori
dr. med. Dane Medić

ZATVARANJE SKLONISTAPrijatelji životinja upozoravaju na alarmantnu situaciju izazvanu nerazumnim zahtjevima veterinarskih inspektora

SVA SKLONIŠTA PRED ZATVARANJEM?!?

Posljednjih mjesec dana zaustavljeno je udomljavanje životinja u skloništu u Dumovcu; prijeti li Hrvatskoj kolaps sustava zbrinjavanja napuštenih životinja???

Potaknuti dojavama brojnih građana da je u Gradskom skloništu za nezbrinute životinje u Dumovcu već više od mjesec dana zaustavljeno udomljavanje svih novoprimljenih životinja, a posebno štenaca, udruga Prijatelji životinja otkriva alarmantnu situaciju koja će negativno utjecati na budućnost svih skloništa u Hrvatskoj. Veterinarska inspekcija izdala je Skloništu u Dumovcu rješenje kojim naređuje da može udomljavati samo pse koji su proveli u Skloništu šest mjeseci na promatranju ili koji su prošli testiranje visine titra protutijela za bjesnoću s negativnim rezultatom. Stoga je trenutno više napuštenih pasa na zagrebačkim ulicama nego u skloništu.

Čini se da je ovo rješenje rezultat nastavljanja pritisaka, stalnih nadzora i kontrole rada Skloništa čime veterinarska inspekcija, nakon zatvaranja Skloništa u lipnju zbog nepostojeće i nikada dokazane bjesnoće, te usmrćivanja 46 zdravih životinja iz skloništa, nerazumnim zahtjevima ovaj put može ugroziti i cijeli sustav udomljavanja životinja u Hrvatskoj.

Testiranje visine titra protutijela za bjesnoću u Hrvatskom veterinarskom institutu znatno povećava troškove rada skloništa. Mogu li takve troškove podmiriti Grad Zagreb i ostali hrvatski gradovi, od kojih mnogi dosad još nisu niti izgradili skloništa upravo zbog nedostatka financijskih sredstava?!? Postojeća skloništa često vode udruge s nedostatnim financijskim sredstvima i za osnovne svakodnevne potrebe. Svaki grad koji financira rad skloništa već ionako mora izdvojiti velika novčana sredstva za boravak životinja u skloništu, hranu, cjepiva, vađenja krvi, kastraciju i ostale veterinarske usluge.

Čak i kada bi skloništa mogla financirati testiranje visine titra ili kada bi taj trošak snosila država, nijedan pas ne bi se mogao udomiti najmanje mjesec i pol dana zbog karantene i testiranja. Posljedice takvog postupanja su pretrpana skloništa u kojima će udomljavanje biti obustavljeno, štenci će obolijevati zbog slabog imuniteta, a troškovi boravka svakoga psa bit će enormni. Ulice će biti prepune lutalica i povećat će se šansa od obolijevanja životinja, prijenosa zaraznih bolesti i bjesnoće. Tko će tada biti odgovoran za pojavu bjesnoće na ulicama? Hrvatska bi, u trenutku kada treba pokazati spremnost za ulazak u EU, mogla doživjeti kolaps ionako lošeg sustava zbrinjavanja životinja.

Iako i prijedlog novoga Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa zahtijeva za svaku životinju kontrolu titra protutijela u Hrvatskom veterinarskom institutu, nigdje u Europi nema ovakve odredbe niti zakonodavstva zemalja Europske unije zahtijevaju testiranje visine titra za životinje u skloništima. Također, u Hrvatskoj se provodi oralno cijepljenje lisica i ne bilježi se porast bjesnoće, a posljednji slučaj bjesnoće kod ljudi zabilježen je 1964. No, čak i da je Hrvatska posebno ugrožena bjesnoćom, ova mjera samo može pogoršati situaciju glede bjesnoće.

Veterinarska inspekcija dosad je dugi niz godina zanemarivala odredbe iz članka 23. Pravilnika - određivanje visine titra protutijela za bjesnoću i promatranje životinja šest mjeseci, znajući da ih je nemoguće provesti u praksi. Istovremeno jedan od najvećih apsurda je da za mačke, koje su po svim statističkim pokazateljima najčešći prenosnici bjesnoće, nije obavezno cijepljenje protiv bjesnoće, dok bi psi trebali provesti šest mjeseci u karanteni! Manipuliranjem opasnošću od bjesnoće veterinarska inspekcija može uništiti sustav zbrinjavanja pasa i kontrolu nad suzbijanjem bjesnoće. Ovakvo postupanje izaziva nevjericu i zgražanje inozemnih stručnih organizacija i može izazvati katastrofu zbog koje će se lokalne zajednice, udruge i građani s opravdanjem dići na noge.

Na nedavnom sastanku hrvatskih udruga za zaštitu životinja, udruženih u Mrežu protiv napuštanja životinja, dogovoreno je da će poslati Ministarstvu poljoprivrede zajednički zahtjev za izmjenom spornih odredbi Pravilnika, odnosno zahtjev da se testiranje na titar antitijela za životinje u skloništima ne propisuje nijednom zakonskom odredbom.

Udruga Prijatelji životinja još nije dočekala termin sastanka s ministrom Jakovinom kako bi raspravili o ovom ozbiljnom problemu, dok je pomoćnica ministra Mirjana Mataušić-Pišl izjavila Udruzi da neće biti propisano određivanje visine titra protutijela za bjesnoću i slične promjene.

Udruga stoga traži hitno omogućavanje rada skloništa, savjestan rad veterinarskih inspektora i da se ubrza donošenje novoga Pravilnika, koji je već trebao biti donesen do kraja 2009. godine, bez odredbe o testiranju na titar antitijela, kako ne bi izazvali velike štete lokalnim zajednicama, državi i građanima koji ih plaćaju.

Više informacija na
www.prijatelji-zivotinja.hr

 

Udruga Prijatelji životinja, Gajeva 47, Zagreb, 060 446644, 091 5067905, www.prijatelji-zivotinja.hr hosted by Iskon

269 teleSvjetski dan životinja s farmi, 2. listopada, trojica aktivista za prava životinja u Izraelu obilježila su tako da su se žigosali vrućim željezom i tako pokrenuli kampanju solidarnosti 269.

Žigosani su brojem 269, brojem jednog određenog telića, kao simbol poistovjećivanja sa životinjama na farmama te traže da se životinjama priznaju njihova vlastita vrijednost i prava. Pritom prenose poruku da živa bića ne mogu biti vlasništvo, kao i poruku o ravnopravnosti životinja jer je krv ista krv, a patnja ista patnja.

Deseci tisuća ljudi pogledali su ovaj šokantan video u prvim danima objave na YouTube-u (

), a objavili su i službenu web stranicu www.269life.com.

269 tatooPrvog studenoga pokrenuli su i veliku akciju tetoviranja broja 269, s ciljem da se čuje tihi krik životinja.

Prijatelji životinja priključuju se ovoj inicijativi i pozivaju sve zainteresirane pojedince koji si žele istetovirati broj 269 da nam se jave na e-mail 

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

salon stripa_2012_vinkovciSALON STRIPA
U Vinkovcima će od 8. do 11. studenoga 2012. ponovo zaživjeti kultni Salon stripa, ovoga puta pod nazivom Salon stripa i animacije, koji će ljubiteljima stripa i animiranog filma na nekoliko lokacija u gradu, ponuditi obilje sadržaja vezanog uz domaći strip i animaciju, saznaje se od vinkovačkog autora stripa, ilustracije i animacije te pjevača Dubravka Matakovića, koji uz Krešimira Zimonićačini umjetničku i organizacijsku “jezgru” novoobnovljenog salona. Osnovan 1984., a zadnji put održan 1999. godine, Salon stripa u Vinkovcima gotovo dva desetljeća uspješno je promovirao tu vrstu stvaralaštva, a i dalje će naglasak imati na autorskom stripu lišenom komercijalizacije po čemu je vinkovački salon bio poznat i u svojim prijašnjim izadnjima.

Program

Četvrtak 08. 11.
Galerija "Slavko Kopač"
20h. - Otvorenje Salona i dodjela nagrada

Izložbene cjeline:
Nagrada za životno djelo - Borivoj Dovniković Bordo
Grand Prix – Darko Macan
Mladi autor – Marko Dješka
Strip i animirani film
Ženski strip na Balkanu
Strip na internetu

salon stripa_2012Petak 09. 11.10-12h - Posjet crtača osnovnim školama

Hostel Plus
12h - Okrugli stol - "Strip u 21. stoljeću"

Gradska knjižnica i čitaonica
15h- Promocije knjiga i magazina, potpisivanje i crtanje

Ogranak Matice hrvatske Vinkovci
17h – predstavljanje knjige Albert Kinert: Čuvaj se senjske ruke

Kazalište "Joza Ivakić"
18h - dugometražni film "Lavandermen"
19:30h - Borivoj Dovniković Bordo – predstavljanje i razgovor
20h - Strip i animirani film – Retrospektiva 1 – 1951-1990.


Subota 10. 11.
Gradska knjižnica i čitaonica
10-14h - Promocije knjiga i magazina, potpisivanje i crtanje
12h - Darko Macan – predstavljanje i razgovor

Kazalište "Joza Ivakić"
18h - Animirani filmovi za djecu autorice Ivane Guljašević
19:30h - Autori stripova i animiranih filmova – predstavljanje i razgovor
20h - Strip i animirani film – Retrospektiva 2 – 1991-2008.

Nedjelja 11. 11.
Kazalište "Joza Ivakić"
11h - Dugometražni animirani film za djecu
"Inspektor Martin i banda puževa"
19:30h - Autori animiranih filmova i stripova
20h - Novi animirani filmovi – 2009 – 2012.

Radionice
Petak 08. - nedjelja 11. 11.
Prostorije Mjesnog odbora Stjepan Radić
"Od stripa do animiranog filma" – voditelj Matija Pisačić

Petak 09. 11.
10-12h Posjet crtača osnovnim školama
Jednosatne radionice "Kako nastaje strip"
Darko Macan, Nenad Barinić

Cafe bar Walkow
Petak 09. - nedjelja 11. 11.
Slikanje strip murala na zidovima - Miroslav Sekulić

Organizator: Umjetnička organizacija Anima i Grad Vinkovci

Umjetnički direktor: Krešimir Zimonić
Organizacijski odbor: Ivica Belamarić, Dubravko Mataković, Matija Pisačić , Zdenko Rečić, Toni Šarić, Krešimir Zimonić

Otvorenje Salona i dodjela priznanja – četvrtak, 08. 11. 2012.
Izložba je otvorena 10 dana.

Radionice, predavanja, promocije knjiga i časopisa i projekcije animiranih filmova:
od četvrtka 08. do nedjelje 11. 11. 2012.

Lokacije:
Galerija Slavko Kopač
Kazalište Joza Ivakić
Gradska Knjižnica
Hotel Slavonija

Pridruži se zajednici Salona stripa na Facebooku
https://www.facebook.com/www.uoanima.hr?fref=ts
salon stripa_ilustracija 

artist-soundwalkResponse Sound Maps/Walks - PRVI 'ARTIST SOUNDWALK' U ZAGREBU

U sklopu ovogodišnjeg Trećeg kampa kulture, međunarodnog projekta koji se odvija u organizaciji Udruge za multimedijalnu umjetnost i afirmaciju kulture - Sintoment, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH, ostvarena je partnerska suradnja s Institutom za obradu suvremenih umjetnosti 'CONA' iz Ljubljane. Riječ je o 'art walk' projektu ' OdzivNa mjesta - Zvučne mape [Response Sound Maps/Walks]'. Devet odabranih radova koji se temelje na percepciji zvuka, formiraju Zvučne mape. Umjetnici predstavljaju zvuk koji je primaran u njihovom radu te su ga postavili na lokacije na karti koje su uvjetovale stvaranje njihovih djela. Odabrani radovi dijele percepciju društvenih i političkih događaja utemeljenu na zvučnoj intervenciju u javnom prostoru. Posjetitelju je dopušteno više načina percepcije: fizičko iskustvo hodanja / artistwalks na obilježenim stazama koje se sastoje od umjetničkih djela u Ljubljani, Zagrebu, Beogradu, Sarajevu, Mostaru i Durresu; virtualne karte postavljene u galeriji i na webu; kombinacija fizičkih i virtualnih iskustava.

Službeno otvorenje projekta je u Ljubljani, 6. studenog u 20 sati, u izložbenom prostoru Aksioma. Otvorenje Response Sound Maps/Walks projekta u Zagrebu bit će u KIC-u 8.11. od 19h. Gostovat će predstavnici 'CONE' instituta – Brane Zorman i Irena Pivka i umjetnik UDo NOll (radio Aporee) iz Berlina. Nakon predstavljanja projekta, a ujedno i posebno kreirane 'art walk' aplikacije za mobilne uređaje sa Android OS, posjetitelji i organizatori će se uputiti na lokacije projekta (Manduševac, Jurišićeva ulica, Masarykova, Cvjetni trg-Varšavska i Savska ulica). Za ovaj projekt slovenskih partnera Sintoment je odabrao dvije organizacije iz Hrvatske (Zagreb) - 'Bacače sjenki' i 'Zle bubnjare'.

'BACAČI SJENKI' je neprofitna međunarodna umjetnička i produkcijska platforma za interdisciplinarnu suradnju, stvaralaštvo te promišljanje intermedijalnih umjetnosti, posebice u području njihove primjene u urbanim prostorima. Osnovali su je 2001. Boris Bakal i Katarina Pejović, koji čine njezino kreativno i produkcijsko jezgro. Sa svojim projektima sudjelovali su na nizu manifestacija i festivala u zemlji i svijetu (Zagreb, New York, Bologna, Ljubljana, Graz, Pisa, Beograd, Dubrovnik, Križevci, Udine, Bjelovar, Genova, Podgorica, Sarajevo, Rijeka, Leiden...), te polučili niz priznanja i nagrada. Rad kojim će se 'Bacači sjenki' predstaviti u sklopu Response Sound Maps/Walks izložbe : 'Čovjek je prostor: Vitić_pleše, Dinamična humano-urbana Mreža' (Bacači sjenki,2005.-2012) - 10-minutni 'soundwalk' na četiri lokacije u i oko zgrade u Laginjinoj 9 u Zagrebu.

''Zli bubnjari'' predvodnici su različitih svečanosti i borbi čovjeka u ''pravu na grad''. Svojim su nastupima odredili ritam najmnogoljudnijim prosvjedima u gradu Zagrebu u zadnjih desetak godina. Dva puta su otkucali podne kod Manduševca na Trgu bana Jelačića u performansu Tomislava Gotovca (2002. i 2011.) u počasnom performansu Vlaste Delimar i Milana Božića unutar projekta Apsolutni umjetnik (sjećanje i osjećaji) Antonio Gotovac Lauer .

NJihov rad pod nazivom 'High noon' koji su priredili Bernarda Cesar, Marija Juza, Filip Pintarić (Sintoment, IA Organizam) i Kornel Šeper, odvijat će se u 15-minutnoj šetnji na sedam odabranih lokacija između fontane Manduševac i Savske ulice. 'High noon' temelji se na radovima iz proteklog razdoblja: T.G.-Točno u podne-Manduševac – (1:37), Prosvjed Roda-Jurišićeva ulica – (0:29), Prosvjed Roda-Masarykova – (0:29), Prosvjed-Cvjetni Trg-Varšavska – (2:23), Prosvjed-Cvjetni Trg-Varšavska – (2:09), V.D.&M.B.-Točno u podne-Manduševac – (3:45), Prosvjed HT radnika-Savska – (1:26).

Autori koji će biti prezenetirani na izložbi u Ljubljani : Daniel Premec, Maja Pelević i Milan Marković, Ronald Panza i Mili Sefić, Bacači sjenki, Zli bubnjari, Simona Hamer , Simona Semenič i Zalka Grabnar Kogoj, Ervin Hatibi, Saša Markovič Mikrob, Irena Pivka i Brane Zorman.

Projekt 'OdzivNa mjesta - Zvučne mape' odvija se u organizaciji Instituta za obradu suvremenih umjetnosti 'CONA' iz Ljubljane i partnera. Selektori projekta su: Irena Pivka, Jasmina Založnik, Bernarda Cesar, Mela Žuljevič, Manja Ristič.

Hrvatski partner je udruga Sintoment (www.sintoment.hr), a projekt podržavaju Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Ministarstvo kulture republike Slovenije.

Lokacije odvijanja Response Sound Maps/Walks projekta u Zagrebu: http://goo.gl/Qmlci

Više informacija na:

www.radiocona.si
http://www.cona.si/
www.aksioma.si
www.sintoment.hr

kravlje-mlijekoPovodom Svjetskog dana veganstva Prijatelji životinja nude zdrave alternative neprirodnoj navici

BILJNA MLIJEKA UMJESTO KRAVLJEGA!

- Degustacija biljnih mliječnih proizvoda, radionica izrade bademovog mlijeka, jumbo plakati

Proizvodnja kravljega mlijeka, kao i ostalih namirnica životinjskog podrijetla, skupa je i neekonomična. Subvencioniranjem proizvodnje mlijeka zavarava se javnost nerealnom cijenom mlijeka, s obzirom na veliku potrošnju resursa i uništavanje okoliša. Umjesto iskorištavanja životinja i rasipanja resursa, hrvatska mliječna industrija mogla bi se okrenuti proizvodnji sojinog i drugih biljnih mlijeka, po uzoru, primjerice, na uspješnu proizvodnju u Belgiji. Osim što su ukusna i ekonomična, biljna mlijeka imaju i brojne zdravstvene prednosti u odnosu na kravlje mlijeko. Ne sadrže kolesterol niti laktozu kao kravlje mlijeko, koje mnogi ljudi ne mogu probaviti, i imaju manje kalorija, ugljikohidrata i masnoća.

Povodom Svjetskog dana veganstva (1.11.), udruga Prijatelji životinja organizira u petak, 2.11.2012. u 12 sati na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, degustaciju biljnih mliječnih proizvoda kao što su biljna mlijeka, jogurti, vrhnja, pudinzi, sladoledi, sirevi. Organizirat će i radionicu izrade zdravog i ukusnog bademovog mlijeka. Akcijom se želi potaknuti proizvodnja i konzumacija biljnih mlijeka te upozoriti na neprirodnost konzumacije životinjskoga mlijeka.

Prijatelji životinja dijelit će info materijale i veganske recepte, a stvarnu sliku o kravljem mlijeku građani će moći vidjeti i na jumbo plakatima u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima. Preveden je i kratki video nutricionistice Laure Sands pa se poziva građane da ga pogledaju na www.youtube.com/afcroatia.

Svrha mlijeka jest da hrani mladunče svoje vrste, pa je jedan od najvećih apsurda da je čovjek jedina vrsta koja pije mlijeko u odrasloj dobi, i to od druge vrste! Kravlje mlijeko je savršena hrana, ali samo za tele.

Mlijeko svakog sisavca je različito jer je sastavom prilagođeno mladunčadi svoje vrste. Svaki sisavac odrastanjem gubi mogućnost probave mliječnog šećera, pa tako i čovjek. Mlijeko i mliječni proizvodi ne samo da nisu neophodni u prehrani djece i odraslih nego su štetni za zdravlje i vezani su uz mnoge bolesti poput ateroskleroze, alergija, osteoporoze, reumatoidnog artritisa, dijabetesa i drugih. Unošenjem životinjskih bjelančevina crpi se kalcij iz kostiju. Države koje imaju najveću konzumaciju kravljega mlijeka imaju i najveću prisutnost osteoporoze. Ljudska dojenčad od kravljega mlijeka dobiva krv u stolici, a djeca koja piju kravlje mlijeko imaju 20 puta veću mogućnost za dobivanje dijabetesa tipa1.

Činjenica je da jedna šalica kravljega mlijeka prosječno sadrži i do sedam kapi gnoja, odnosno 500 milijuna somatskih stanica, oko 4.700.000 bakterija, 24 mg kolesterola, 6 g kazeina, a često i krv te fekalije. Mliječna industrija veliki je potrošač antibiotika, a nerijetko i hormona.

Usto, mlijeko, kao i ostale namirnice životinjskog podrijetla, povezano je s gladi u svijetu. Proizvodnja životinjskoga mlijeka iznimno je neekološka zbog velike količine utrošenih prirodnih resursa i zagađenja vode, zemlje i zraka od strane stočarske industrije. Krave koje ljudi iskorištavaju za mlijeko ostave za sobom dvije i pol milijarde tona izmeta godišnje koji čini veliko fekalno zagađenje vode i tla.

Dobivanje mlijeka predstavlja i velik etički problem. Krave su podvrgnute godišnjim umjetnim oplodnjama kako bi mogle stvarati mlijeko. Nakon rođenja, tele odvajaju od majke kako bi mlijeko namijenjeno njemu mogli uzimati ljudi. Teliće odvode na tov i klanje, a njihove majke ubiju nakon nekoliko godina iscrpljivanja u mliječnoj industriji.

Konzumacija životinjskoga mlijeka je neprirodna, nezdrava i nepotrebna, te povezana s velikom okrutnošću. Prijatelji životinja pozivaju građane da iskušaju razne vrste sojinog, rižinog, zobenog i drugih biljnih mlijeka, otkriju tofu i druge vrste biljnih sireva ili jednostavno uživaju u blagodatima biljne hrane koja je ujedno raznolik, prirodan i siguran izvor kalcija.

Više tekstualnih i video informacija, brojni recepti i vege vodič na www.vegan.hr i www.prijatelji-zivotinja.hr te na sljedećim video zapisima:

Kravlje mlijeko je opasno za zdravlje: 

Izrada bademovog mlijeka: 

Pripremanje muffina od bundeve: 

Najbolje predavanje koje ćete ikad poslušati:

igracke-za-djecuJesenske aktivnosti udruge "Umjetnost davanja"

Mala igračka za veliki dječji osmijeh i pomoć napuštenim životinjama

I ove godine Udruga "Umjetnost davanja" putem sekcije za djecu "Kroz nas se može promijeniti svijet" povodom nadolazećih blagdana organizira dobrotvornu akciju "Mala igračka za veliki dječji osmijeh" kojom ćemo prikupljati igračke, slikovnice, knjige, lektiru, materijal za kreativno izražavanje, bojice, školski pribor za djecu koja žive u domovima i udomiteljskim obiteljima. Prošle je godine akcija ponovo privukla mnoge vas i poklonima smo uljepšali blagdane djece u dječjim domovima i udomiteljskim obiteljima. Mališani su se zaista obradovali velikim kutijama punih poklona.

Stoga vas i ove godine pozivamo da se pridružite našoj dobrotvornoj akciji. Djeca bez roditelja često nisu pošteđena surovosti života, pa im svojim darom možemo barem malo olakšati i uljepšati njihovu svakodnevnicu. Zauzvrat ćemo dobiti njihove najljepše, iskrene osmijehe..

VAŠE DAROVE ŠALJITE NA ADRESU: UDRUGA "UMJETNOST DAVANJA", P.P.184, 40001 ČAKOVEC ILI NAM SE JAVITE NA 040-347-343 RADI DOGOVORA OKO PREUZIMANJA DAROVA

Naša web stranica je: www.umjetnost-davanja.hr

Od kolovoza ove godine Aleksandra Hampamer postala je voditeljica čakovečkog skloništa za životinje Prijatelji koje trenutno brine za 250 životinja.

Sklonište je počelo početkom listopada djelovati i pod kapom nove udruge – Zaštitarsko ekološke udruge Prijatelji životinja i prirode te s novim brojem žiro računa – 2392007-1100006495.

Mnogi od vas redovito uplaćujete mjesečnu donaciju za sklonište pa vas molimo da to ubuduće činite na ovaj novi broj s pozivom 02 888, svrha uplate: donacija

Troškovi skrbi za životinje su vrlo visoki, a posebice oni koji se odnose na liječenje, cijepljenje i hranu pa nam je svaki Vaš prilog izuzetno dragocjen. Skloništu su prijeko potrebna sredstva za daljnji rad oko pomoći životinjama.

Vaši novčani prilozi upotrebljavaju se za održavanje skloništa kao i poticanje prava životinja. Održavanje podrazumijeva hranu za životinje, čišćenje nastambi i kućica, ali prije svega troškove liječenja i veterinarske skrbi. Organiziranjem radionica i nastupanjem na sajmovima i drugim manifestacijama sklonište educira građanje o pravima životinja. O životinjama brinu 3 djelatnika te volonteri bez novčane naknade, dobri ljudi kojima je u interesu da životinje imaju dostojan život.

Za više informacija posjetite našu internetsku stranicu: www.prijatelji-zivotinja.org ili nazovite:

091-8988-004

I ne kupujte životinje, udomite ih!

animal-rights-artSvjetski dan veganstva ove godine bit će obilježen skupnom izložbom „Srce iznad teka" na kojoj se po prvi put u Hrvatskoj predstavlja „Animal rights art", novi pravac u umjetnosti koji je u svijetu u samom začetku. Na izložbi sudjeluje 10ak umjetnika/ca što aktivno žive vegetarijanskim/veganskim stilom života i koji kroz svoj rad žele dati glas onima čiji se glas ne čuje, poslati poruku nesebičnosti, suosjećanja i milosrđa prema svim svjesnim bićima, ne samo ljudima, kako bi ovaj svijet učinili boljim mjestom za život.

Kroz umjetnost, mnogi su pokreti za prava obespravljenih skupina dali svoj doprinos. Jednako kao što se postepeno širio pokret crnačke umjetnosti ili kao što su svojedobno umjetnice okupljene u pokret feminističke, „ženske" umjetnosti, tako je sazrelo vrijeme da jedan novi pokret, koji se bavi pravima trenutno na svijetu najbrojnije i najobespravljenije skupine svjesnih i osjećajnih bića – životinja, dobije svoj artikulirani likovni oblik i u našoj zemlji.

Iako se njihova stajališta trenutno kose sa stajalištima većine, upravo to je razlog potrebitosti ovakvih događaja, jer iskrena, nepatvorena umjetnost oduvijek ima za zadaću da ruši etablirane dogme svog vremena i širi granice naprijed, prema svjetlijoj budućnosti.

Otvorenje izložbe je 01.11.2012. u 20 sati, a izložba će biti postavljena do 08.11.2012.

01.11.2012.
Prostor kina „Europa", 20h
Varšavska 3, Zagreb

Otvaranje izložbe biti će popraćeno veganskom zakuskom u organizaciji Udruge Stop specizmu i projekcijom kratkog animiranog filma.

Umjetnici/ice koji/e izlažu svoje radove: Milan Brkić, Sanja Burazin, Mariana Cerovečki, Mladen Čulić, Marko Dješka, Barbara Gaj, Auks Jedan, Andrea Orlić aka Artrocity, Maja Orešković Igrić, Jelena Petrović, Josipa Šarić, Viktorija Vlahinić, Mario Vrandečić, Zlatan Sulejmanagić, Tanja Golem, Martina Ižaković i drugi/e.

Ulaz je slobodan i svi/sve su dobrodošli/e!

euritmijaUdruga za promicanje i razvoj euritmije Stoimena i Waldorfskom škola u Zagrebu srdačno vas pozivaju na predavanje dr. med. Dane Medića o Pozitivnim učincima euritmije na zdravlje koje će se održati u učionici 5. razreda Waldorfske škole u Zagrebu u petak, 16. studenog 2012. u 19 sati.

Također vas pozivamo na dvije euritmijske radionice koje će se održati u subotu, 17. studenog u Dvorani Iona Waldorfske škole u Zagrebu:

15.00 – 16.30 Radionica glasovne euritmije koju će voditi dugogdišnja članica Else Klink Ensemblea (Stuttgart) Isolda Sagrestano
17.00 – 18.30 Radionica higijenske euritmije koju će voditi zdravstvena euritmistica Enita Nurkić

Cijena jedne radionice iznosi 50 KN
Za radionice se preporuča odjeća pogodna za kretanje i plesne papuče

Zagrebački euritmijski ansambl Iona poziva vas, pvodom obilježavanja 100 GODINA EURITMIJE, na dvije euritmijske izvedbe:

17. 11. 2012. / Mjesto: Waldorfska škola u Zagrebu, Dvorrana Iona
19.00 – 20.30 Euritmijska izvedba i predavanje o meditativnom izrjeku Kamen temeljac Rudolfa Steinera
18. 11. 2012. / Mjesto: Centar za kulturu Trešnjevka, Park stara Trešnjevka 1
19,00 h Euritmijska predstava Nevidljivo u vidljivom

Cijena ulaznice: 70 KN / 50 KN za studente i umirovljenike
Veselimo se vašem dolasku i srdačno vas pozdravljamo!

Mario Čuletić, predsjednik Udruge Stoimena
Udruga za promicanjen i razvoj euritmiije Stoimena
Medvedgradska 18, 10000 Zagreb
Tel: (01) 46 67 075, Mob: 091 59 13 495
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

vis-zeljkoPoštovani,
Moje ime je Željko Hajsok i predstavljam udrugu "Hram". Došli smo na Vis sa željom da pokrenemo centar za kulturu mladih, sa težištem na cirkuskim aktivnostima. U ožujku 2012 napravili smo prezentacijsku predstavu i oprema za treninge, glazbena oprema i oprema za kreiranje i izradu scenskih kostima donešena je u prostore zadružnog doma u Podšpilju nakon dogovora sa udrugom "Lavorat za poja" o korištenju prostora nerednih pet godina.

Kako se udruga "lavorat za poje" na čelu sa Etom Martinis odnosi prema pokušajima Kulturne alternative mladih Hram, da se u Zadružnom domu u Podšpilju na otoku Visu održi program redovnih aktivnosti, radionica i predstava u svrhu razvoja kreativnog identiteta djece i mladih otoka, kazuju fotografije u prilogu.

Na moje česte opomene o nehigijeni i neplanskom korištenju prostora sale, bifea i dodatnih prostorija Eta Martinis je uz blagoslov članova udruge "Lavorat za poje" donijela odluku o našoj deložaciji iz prostora

Napominjem da udruga "Lavorat za poje" nema plan i program, djeluje stihijski i isključivo u interesu pojediaca udruge, organizirajući zabave koje se baziraju na ispijanju alkohola i završavaju onečišćenjem prostora, premda je dogovor o zajednočkom korištenju prostora uvjetovao minimalne higijenske uvjete zbog djece i mladih koji u sklopu programa "Hrama"-a dolaze na treninge.

Na balkonu sale, pod tribinama za sjedenje legu se mačke, koje zaposlenica zadruge uporno hrani. Njihov smrad (izmet, mokraća i krepani miševi) širi se salom i onemogućava normalan rad.

Svi polaznici treninga su svjedoci ove situacije, a pokušaji da to rješimo razgovorom završavaju bez uspjeha. Udruga "lavorat za poje" je donjela odluku o deložaciji "Hram"-a iz prostora pod obrazloženjem da je to njihov prostor i "da će radit šta ih voja", argumentirajući to navodnom koncesijom nad prostorom. Osobe bez vizije, poput ovih iz "Lavorat za poja" su direktni krivci za stanje na otoku i šire, po pitanju mladih i njihovih kreativnih sposobnosti.

Isti ti matorci optužuju vlastite mlade za nemar, ljenost, neposlušnost i nekreativnost, a zaključavaju im vrata prostora optužujući ih za nered. Tužni bi bili svi oni šta su svojim trudom gradili zadružni dom, tužni su i svi oni koji gledaju kako su navodni koncesionari nemarni. Medjutim priča se da koncesiju nemaju, kao ni dozvolu za točenje alkohola, ali to ćemo prepustiti nadležnim. Mene su proglasili teroristom, a tko tu koga terorizira procjenite sami pogledom na fotke, pa Vas lijepo pozivam da reagirate u skladu sa voljom i mogućnostima.

Srdačan pozdrav
www.kam-hram.com
Željko Hajsok

vis-problem

dan-kreativnostiVaraždin spreman za najkreativce

Varaždin odbrojava dane u iščekivanju brojnih kreativaca i stručnjaka, koji će se 25. listopada sliti u taj grad, na jedinstveno cjelodnevno događanje - Dan kreativnosti i inovativnosti 2012., ove godine veći nego ikad do sada. Brojne tematske kreativne radionice, te dva Think Tanka na temu „Pokretači napretka u obrazovanju: Implementacija ideja i upravljanje inovacijama kao generator uspjeha“, okupit će vrhunske domaće mozgove koji bi mogli dati nova rješenja i postaviti neke nove temelje za napredak društva i izlazak iz krize.
Da je došao krajnji tren da se reflektori javnosti usmjere na kreativni sektor, potvrdila je i Ivana Nikolić, predsjednica Udruge MRAK i inicijatorica Dana kreativnosti i inovativnosti: „Kreativci su osobe koje jednostavno prihvaćaju promjenu, bez napora generiraju nova rješenja, fokusirano i strastveno rade na razradi projekata koje su osmislili, imaju veliku dozu entuzijazma i motivacije te su uvijek spremni za nove izazove.“
DKI 2012. podršku je dobio i od samog „oca“ kreativnosti, kandidata za Nobela i jednog od najvećih svjetskih mislilaca – Edwarda de Bona. „Bilo da ste kreativni u kuhanju, u svojim vezama, ili u sustavima upravljanja, postanite dijelom hrvatskog Dana kreativnosti i inovativnosti“, u svom je stilu događanje pozdravio de Bono.

O PROJEKTU
Kreativnost je glavni pokretač inovacija i ključ za razvoj osobnih, profesionalnih, poduzetničkih i društvenih vrijednosti kao i cjelokupne dobrobiti svakog pojedinca u društvu.

Udruga MRAK - Mreža za razvoj i kreativnost petu godinu za redom organizira Dan kreativnosti i inovativnosti.
JEDINSTVEN PROJEKT U HRVATSKOJ KOJI POMIČE GRANICE U RAZVOJU KONKURENTNE EKONOMIJE
Dan kreativnosti i inovativnosti pokrenut je 2008. godine s ciljem poticanja ljudi na intenzivniju uporabu kreativnosti i svrsishodnije upravljanje kreativnom inteligencijom, kako u privatnoj tako i u korporativnoj svakodnevici, s obzirom na to da je kreativnost razvojni generator i glavni alat kojim se svako društvo uzdiže na višu razinu. Putem kompetentnih i kreativnih predavanja, kao i dodjeljivanjem nagrade za kreativnost i inovativnost, Dan kreativnosti i inovativnosti nastoji probuditi konstruktivnu stvaralačku energiju koja će se suprotstaviti uspavanim i tromim sustavima koji preferiraju konvencionalan način razmišljanja. Danas, kada je u gospodarstvu prva asocijacija koja dominira kolektivnom sviješću kriza, više nego ikad potreban nam je kreativan pristup. Na taj se način želi ohrabriti drukčije obrasce razmišljanja i potaknuti primjenu kreativnosti u svakodnevnom korporativnom, društvenom te privatnom djelovanju.
DAN KREATIVNOSTI I INOVATIVNOSTI 2012.
Jubilarni, peti Dan kreativnosti i inovativnosti, ove će se godine održati u Varaždinu, a uz svečanu dodjelu nagrada u kulturnom središtu regije – Hrvatskom narodnom kazalištu, održat će se i dva Think Tanka pod nazivom „Pokretači napretka – implementacija ideja i upravljanje inovacijama kao generator uspjeha“, a cilj je donijeti neke stručne zaključke i odgovore na aktualne gospodarske teme u zemlji. Nagrada će dobitnicima iz poslovnog i društvenog sektora biti svečano dodijeljena 25. listopada.

Ovogodišnji Dan kreativnosti i inovativnosti u znaku je poticanja što intenzivnijeg korištenja kreativnosti i inovativnosti te svrsishodnijeg upravljanja kreativnom inteligencijom, kako u poslovnom sektoru tako i u sektoru javne uprave, s posebnim naglaskom na edukaciji, socijalnom poduzetništvu i gospodarstvu, te poticanju novih perspektivnih projekata - od ideje do realizacije (tzv. start-up projekti).

 

 

http://dki.mrak.com.hr/index.htm

kako-pomoci-zivotinjamaUdruga Prijatelji životinja predstavlja vizual edukativnog plakata

Kako pomoći životinjama?

- U Zagrebu i drugim gradovima Hrvatske: jumbo plakati s nekoliko kratkih uputa kako pomoći životinjama

Svatko od nas, uz samo malo truda, može učiniti puno za životinje. Kako? Prijatelji životinja odgovaraju na to pitanje uz pomoć plakata kako bi građanima pružili osnovne informacije i potaknuli ih na pomoć životinjama. Plakati su postavljeni u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i drugim gradovima. Uz simpatične crteže životinja nalazi se nekoliko praktičnih savjeta kako im možemo pomoći, a ovom prigodom objašnjavamo svaki od njih.

Ne kupovati ih, već udomljavati one koje su napuštene!

Diljem Hrvatske nalaze se napuštene, ostavljene i zaboravljene životinje. Umjesto da kupujete životinju od nekog (ne)registriranog uzgajivača ili u trgovinama životinja, i time podržavate okrutnost uzgoja i trgovinu živim bićima, udomite napuštenoga psa ili mačku ako imate uvjete za novog člana obitelji. Učinit ćete dobro djelo i ujedno dobiti doživotnoga prijatelja.

Ne kupovati proizvode koji su testirani na njima!

Brojne tvrtke danas testiraju svoje proizvode na životinjama. Opravdano? Ne bismo se s time složili budući da postoje i brojne tvrtke koje to nisu činile i ne čine. Zašto to jedne mogu, a druge ne mogu? Ovdje je razlog vrlo jasan: nebriga i novac. Potražite na: www.prijatelji-zivotinja.hr popis tvrtki koje ne testiraju svoje proizvode i njihove sastojke na životinjama (tzv. bijela lista). Informirajte se i izgradite jasan stav protiv pokusa na životinjama.

Ne jesti ih!

Više od 60 milijarda životinja uzgojenih na farmama ubiju godišnje diljem svijeta za ljudsku prehranu. Je li ovaj masovan pokolj uistinu potreban? U Hrvatskoj otprilike 150.000 vegetarijanaca i vegana odbija sudjelovati u njemu, u svijetu taj broj premašuje pola milijarde. I vi možete biti među njima. Odbacite predrasude i ono što vas svakodnevno putem reklama pokušavaju uvjeriti! Promjenom prehrane u vegetarijansku, odnosno vegansku, najviše možemo pomoći životinjama, kao i svojemu zdravlju i okolišu.

Ne nositi njihovu kožu i krzno!

Ledeno doba i život u pećinama daleka su prošlost, stoga - zašto ustrajati u odijevanju životinjskoga krzna i kože? Uz toliko kvalitetnih prirodnih i modernih umjetnih materijala neživotinjskog podrijetla za odjeću i obuću, danas je to potpuno nepotrebno. Svatko od nas ima izbor i mogućnost odjenuti se lijepo, udobno, toplo, s ukusom i moderno, a da na svojem tijelu i na svojoj savjesti ne nosi mrtve životinje. Divno je odijevati se etički.

Ne sudjelovati u lovu i industriji zabave koja ih iskorištava!

Budimo realni – kako bismo se osjećali da netko za nama trči s lukom i strijelom, cilja na nas iz zasjede, puca na nas sačmaricom ili nas gađa eksplozivom? Volimo li svoj život u tolikoj mjeri da smo spremni pustiti i druge da žive u miru? Bi li nama bilo normalno da smo zatočeni u nekom od kaveza ili u akvariju, svakodnevno izloženi pogledima stranaca? Sviđa li nam se kad netko manipulira nama, tjera nas da činimo stvari koje smatramo apsurdnima ili uvredljivima? Je li to zabava, trebamo li podržavati takve aktivnosti? Odgovor i sami znamo, zar ne?

Prijatelji životinja na svojoj web-stranici: www.prijatelji-zivotinja.hr, uz ovdje navedene, nude i druge savjete kako pomoći životinjama i mole građane da primijene barem jedan od njih, sudjelujući tako u izgradnji boljega svijeta za sva bića, za svakoga od nas. Svaki pojedinac je važan, svaki korak prema etičnijem življenju je značajan. Pridružite se.

punoglafka-predstavaPunoglafka - beskompromisna predstava o običnoj teenagerici

kvARTura - mreža centara za kulturu Vam ponosno predstavlja predstavu "Punoglafka" koja će premijerno biti izvedena 18. listopada 2012. u 20h na sceni KNAP, KC Peščenica.

Komad "Punoglafka" stvoren je na temelju istoimenih romana Damira Trajčevića koji donose ispovijest sedamnaestogodišnje djevojke i njen, apsolutno ničim ne opterećen, pogled na društvo i sredinu u kojoj živi. Pod redateljskom palicom Marija Kovača "Punoglafka" postaje pogled u iskrivljenu sliku današnjice koju nam pruža zrcalo nalik onima u zabavnom parku. Sve je u tom zrcalu pomalo iščašeno, karikirano, uveličano i groteskno, a opet tako svakidašnji naše. Ne opterećujući se političkom korektnošću (koja je često krvnik humora!) predstava "Punoglafka" će vas i razljutiti i isprovocirati i natjerati na razmišljanje no, prije svega, želja nam je natjerati vas da se smijete na vlastiti račun.

Nastala kao program projekta kvARTure u organizaciji KC Peščenica, predstava će svoje izvedbe u 2012. i 2013. godini imati i na pozornicama ostalih Centara za kulturu u vašem kvartu uz popratne sadržaje na temu prevencije neprihvatljivog ponašanja mladih.

Glume: Nika Mišković, Amanda Prenkaj, Petra Kurtela, Jan Kerekeš

Izvede u listopadu:
Četvrtak 18. 10 20h premijera KC Peščenica
Nedjelja 21. 10 21h KC Peščenica

Više o Punoglafki na: http://www.knap.hr/predstava.asp?id=75.
Više o kvARTuri na: http://www.facebook.com/kvartura

Pozivnica na predstavljanje zbirke pripovjedaka...

transfer pozivnica

muskazenskaposlaŽenska posla / muška posla – tribina

vrijeme: 15.10.2012. 20,00
mjesto: Zagreb; Gradska knjižnica Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5
organizator: Bacači sjenki
url: http://shadowcasters.blogspot.com

U ponedjeljak, 15. listopada 2012., u Knjižnici Bogdan Ogrizović u Zagrebu, Bacači sjenki organiziraju tribinu 'Ženska posla / muška posla', koja će se baviti temama nasilja, ravnopravnosti pred zakonom, edukacijom, emancipacijom, roditeljstvom. Sudionici: Barbara Blasin, Boris Bakal, Stanko Juzbašić, Biljana Kašić, Suzana Kunac, Gordana Obradović, Tomislav Pletenac, Ljubica Matijević Vrsaljko i drugi.

 

mala sovaJavljamo Vam da će se 16.10.2012. (utorak) u Maloj sovi održati dvije besplatne demo igraonice za djecu od 4 do 7 godina.

Od 18:00 do 18:30 će biti talijanska a od 18:30 do 19:00 sati njemačka igraonica
Dovedite svoje mališane i možda im se dopadne.

Prijave su obavezne, a to možete napraviti odgovorom na ovaj mail, na telefon 8890-828 ili putem kontakt rubrike naše web stranice koja se nalazi ovdje.

Lijepi pozdrav iz Male sove,

Branko

Kako izgleda putovanje magnetom rezonancom kroz voće i povrće?
Izgleda fantastično...pripremite se... pričekajte malo da su uploadaju fotke i ....sretan put .... :)

Snimljeno u Andy Ellison Boston University Medical School

  

x0Zdq 1 Kukuruz
MQNci Suncokret
grapes Grožđe
mri3 Brokula

TOP-ili-najOvo je prva u nizu tema mjeseca koju je za vas pripremila naša suradnica i lektorica, profesorica Maja Matković, vrsna poznavateljica hrvatskoga jezika, višegodišnja redaktorica i lektorica u Večernjem listu te autorica brojnih iznimno vrijednih stručih knjiga i tekstova s područja hrvatskoga jezika. Iako se ova tema stilski donekle razlikuje od dosadašnjih, uvjereni smo da ćete uživati čitajući je i upijajući znanje koje vam nosi.

Paljba iz engleskoga topa po hrvatskome superlativu

Pratimo li makar i usputno prodor engleskih riječi u hrvatski jezik, uočit ćemo i određenu modu koja, kao i svaka druga, ima ono što se nosi baš određene sezone. A u hrvatskome jeziku gotovo nekoliko sezona nosi se engleski pridjev top. Dok nije dospio na sva moguća mjesta u hrvatskome jeziku, najčešće se pojavljivao u polusloženicama top-lista ili top-ljestvica, a potom je zasjeo gotovo na vrh liste riječi koje iz engleskoga prodiru u hrvatski unatoč tomu što imamo brojne svoje dobre riječi koje znače isto što i taj engleski pridjev.

U engleskome jeziku, prema Bujasovu Velikom englesko-hrvatskome rječniku, pridjev top znači najgornji, najviši, glavni, prvi, najvažniji, vrhovni. Već prema tom rječničkom objašnjenju vidimo da se on na hrvatski jezik prevodi različitim pridjevima u superlativu. Međutim, kako je u dnevnim listovima u nas brojnim urednicima zasmetao hrvatski superlativ, počeli su ga zamjenjivati engleskim topom pa su se namnožili naslovi poput Top 5 najproizvoda, Top 10 najseksi komada ovoga ljeta, Top 5 najnaslova ili Top 10 naj (ovoga ili onoga).

Izgovor da se upotrijebi engleski top najčešće je bilo to da je ta riječ kraća od predugačkih hrvatskih pridjeva, posebice onih u superlativu, pa se pucalo iz svih uredničkih topova ne bismo li zaboravili komparaciju pridjeva koja je dio osnovnoškolskoga gradiva.

Međutim, uporabom i engleskoga i hrvatskog oblika za nešto što označuje najvišu količinu čega ili se kazuje da je nečemu pripisano svojstvo u najvećoj mjeri, dvostruko se griješi jer su takve sintagme zapravo pleonazmi koji nipošto nisu poželjni primjerice u novinarskome funkcionalnom stilu. Jer pleonazam (grč. pleonasmos ‒ izobilje) označuje "riječ, izraz ili rečenicu kojima se kazuje isto što je već sadržano u drugoj riječi, izrazu ili rečenici i samo se po sebi razumije i bez te riječi" pa je jasno da nije posrijedi nikakvo skraćivanje naslova, nadnaslova ili kojega drugog dijela opreme teksta.

Kako Hrvati uspješno tamane svoje vrste riječi (npr. pridjeve i veznike), nije čudno što se na udaru našao i superlativ, osobito riječca naj koja se stavlja ispred komparativa. No nije jasno što naj sam za sebe znači jer je jezična moda postala da se on dodaje ispred imenica, a ne ispred pridjeva (najnaslovi, najdužnici i sl.) Kako mu je obvezan dodatak engleski top, čini se i da je hrvatski postao podskup engleskoga jezika.

Sudeći prema najnovijem primjeru iz Vijesti dana RTL Televizije od 6. rujna ove godine, top je iz pisanoga prodro i u govorni jezik, a moglo bi se reći i u razgovorni. Tako je, govoreći o Festivalu oslikavanja sigetskih grafita, voditeljica toga događanja izjavila kako na njemu sudjeluje top pet najpriznatijih umjetnika grafitera iz Španjolske, Italije, Srbije. No bio je dovoljan superlativ pridjeva priznat kako bi se izrazilo da su na tom festivalu umjetnici čije radove treba vidjeti, a ne engleski pojačivač, poput kakva aditiva u prehrambenim proizvodima.

Sudeći prema navedenim primjerima, nekritičkom uporabom engleskoga jezika zatiremo vlastite raznovrsne oblike da bismo izrazili najveću količinu ili najviše svojstvo nečega o čem govorimo ili pišemo. Nekada su učenici, kada bi dobili lošu ocjenu iz kojega od školskih predmeta, govorili da su dobili topa. Poslušamo li ili pak pogledamo li koliko se topova namnožilo u našem jeziku, očito je da bi se mnogi koji se jezikom služe u javnoj uporabi (dakle, trebali bi znati i učiti hrvatski standardni jezik) morali vratiti u osnovnoškolske klupe kako i ubuduće ne bi dobivali topove iz materinskoga jezika.

Izvor: http://www.editorplus.hr/

carl-lewisŠport i prehrana

Vrhunska športska postignuća i prehrana BEZ mesa
Carl Lewis i Paavo Nurmi - što ih povezuje?

Obojica su, naravno, vrstni atletičari - prvi šprinter i skakač u dalj, drugi trkač na srednje i duge staze.
Obojica velikani nad velikanima, športaši koji su obilježili epohu u kojoj su nastupali. Jedini koji su u povijesti "kraljice športova" osvojili po devet (9) zlatnih olimpijskih medalja! I obojica su - vegetarijanci.
Svoje uspjehe temeljili su na bezmesnoj prehrani. Isto kao i dvostruki postavljač svjetskoga rekorda na 100 m Leroy Burrell, ujedno i vlasnik jednog od najdužih skokova u dalj u povijesti "kraljice".
Isto kao i Edwin Moses, najdugovječniji i nepobjediv tijekom svoje skoro 15-godišnje karijere trkač na 400 m s preponama. Dakle, sve redom vrhunski atletičari, u svome dobu može se slobodno reći nenadmašni. 
I svi vegetarijanci.

Bezmesna prehrana im je davala istodobno i izuzetnu eksplozivnu snagu i veliku izdržljivost.
Usuprot uvriježenim stereotipima o tobožnjoj "vrijednosti" i "nenadomjestivosti" životinjskih bjelančevina.

A što povezuje Billie Jean King i Martinu Navratilovu?
Obje su legendarne teniske prvakinje, među najdugovječnijima u ženskomu tenisu. Billie Jean King je osvojila 12 Grand Slamova u pojedinačnoj konkurenciji, još 16 Grand Slamova u parovima, te još 11 Grand Slamova u mješovitim parovima. Sve u rasponu od 20-tak godina. Martina Navratilova bilježi 18 pojedinačnih Grand Slamova, još 31 Grand Slam pobjedu u parovima, te "samo" 10 Grand Slam naslova u mješovitim parovima. U rasponu od - pazite - 31 godinice! I - koje li "slučajnosti" - obje su vegetarijanke.

Uzgred, početkom ove 2012. godine javno su obznanile svoj prijelaz na bezmesnu prehranu još dvije tenisačice koje su obilježile posljednjih 14 teniskih sezona - sestre Williams, Venus i Serena.
Dakle, ovogodišnja njihova 3 Grand Slama (pojedinačni naslov Serene, te 2 njihova Grand Slam naslova u paru), kao i zlatna olimpijska odličja (Serena pojedinačno, te zajedno u paru) osvojile su hraneći se sasvim bezmesno!

A jedan od najdugovječnijih NBA košarkaša (21 sezona), Robert "Chief" Parish? Osvajač 4 NBA prstena, s dva kluba (Celtics i Bulls), u rasponu od 17 godina! Naravno, izabran je i u Košarkašku kuću slavnih ("Hall of Fame"). I opet, koje li "slučajnosti" - također je vegetarijanac.

Kao i Scott Jurek, jedan od najboljih svjetskih ultramaratonaca. Trostruki pobjednik tzv. Spartathlona, utrke najboljih dugoprugaša svijeta na 246 km. I još dvadesetak pobjeda na ultramaratonima diljem svijeta. Sve to bez mesa u prehrani.

Jedan od gimnastičarskih prvaka 60-tih godina prošloga stoljeća, Dan Millman, također je vrhunske rezultate tijekom aktivne športske karijere polučio hraneći se veganski. Ostatak svoga života posvetio je popularizaciji dobrobiti bezmesne prehrane kao jedne od glavnih sastavnica pojedinačnoga (osobnoga) razvoja i održivoga razvoja cijeloga svijeta.

Dan Millman je autor više desetina knjiga, radio je kao profesor i sveučilišni trener, a po njegovoj globalno najpoznatijoj uspješnici "Put mirnoga ratnika" snimljen je i intrigantni i vrlo zanimljivi film "Mirni ratnik" ("Peaceful warrior", 2007.) s Nickom Nolteom u naslovnoj ulozi.

Doktorica znanosti Ruth Heidrich je istinski fenomen, njena športska i životna priča je fascinantna i vrlo znakovita.

Nakon uspješne športske karijere i doktorata znanosti iz područja zdravstva, oboljela je u svojoj 48. godini od zloćudne bolesti, što ju je ponukalo da prijeđe na vegansku prehranu. Pobijedila je nakon toga šest (6) puta na najzahtjevnijoj triatlonskoj utrci na svijetu (tzv. "Ironman") u svojoj dobnoj kategoriji.

Podsjećamo, u triatlonu se prvo pliva 3800 m u moru, potom se 180 km vozi bicikl i napokon, kao "začin" slijedi maraton od 42 km i 195 m. Sve to bez stanke.

Najvažnije od svega, Dr. Ruth Heidrich pobijedila je u najpresudnijoj borbi, onoj za život - prevladala je čak i zloćudnu bolest. Danas, 30 godina kasnije, kao umirovljena sveučilišna profesorica, i dalje putuje i poučava na temelju osobnoga životnoga iskustva kako je uspjela u svemu tome prvenstveno zbog prijelaza na bezmesnu prehranu, a to iskustvo opisala je i u knjizi "A Race for Life - From Cancer to the Iron-man".

Dakle, primjeri ovih planetarno popularnih športašica i športaša pokazuju i potvrđuju: vrhunska športska postignuća moguće je ostvariti hraneći se isključivo plodovima prirode, BEZ jedenja mesa, riba i jaja.

Davorin Zorko

Stranica 9 od 160

  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
Drumtidam [DEMO] Drumtidam [DEMO] Drumtidam [DEMO] Drumtidam [DEMO]

Ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies)

Više

Ok

U svrhu poboljšavanja vašega iskustva pregledavanja ove web stranice, moramo na vaše računalo spremiti malenu količinu informacija ( kolačića - eng. naziv cookies ). Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu no prema regulacijama Europske unije od 25.03.2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti Vam neće biti dostupne.

Što je kolačić?

Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internet preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.

Kolačići mogu spremati širok pojas informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili e-mail adresa). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite - web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti Vaše postavke internet preglednika da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internet preglednika i slično.

Kako onemogućiti kolačiće

Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite web-preglednik koji koristite. • Chrome • Firefox • Internet Explorer 9 • Internet Explorer 7 i 8 • Opera (stranica na engleskom jeziku) • Safari (stranica na engleskom) Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama

Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internet preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.

Što su stalni kolačići?

Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja programa internet preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i lozinka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.

Što su kolačići od prve strane?

Kolačići od prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.

Što su kolačići treće strane?

Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje Interneta u marketinške svrhe.