Hrvatska lutrija na svojim stranicama piše kako neće, između ostalog, usmjeravati svoje reklamiranje prema maloljetnicima.
Šta misliti koliko ova djevojčica s lizalicom ima godina... 18?
Ili onaj nezainteresirani dečko u pozadini? (pogledajte spot dolje ....)
"Za sve koji se vole igrati...."
To je potpis sa videa, slatko, pa i djeca se vole igrati zar ne? :)
"Nerealna očekivanja" - npr. kažu da je
"Očekivani Jackpot za “Super 7” iznosi 8.000.000,00 kn" a zapravo je 6.400.000,00 kn jer država oporezuje dobitke* iznad milju kuna sa 20% poreza tako da ništa od 8 miliona kuna, ali to vam nigdje ne piše kada idete uplaćivati listić!
Strategija tržišnog komuniciranja Hrvatske Lutrije temelji se na odgovornosti prema igračima i na odgovornosti prema široj društvenoj zajednici. To konkretno znači da se oglašivačke aktivnosti neće usmjeravati prema maloljetnim osobama niti prema osjetljivim društvenim skupinama. Hrvatska Lutrija također u oglašavanju svojih igara neće igrače navoditi na nerealna očekivanja."
Video možete pogledati ovdje ako imate 18 godina i više:
_____________________________________________________________________________________________
* Porez na dobitke od lutrijskih igara na sreću
Članak 18.
(1) Porez na dobitke od lutrijskih igara plaćaju fizičke osobe koje stječu dobitke od igara na
sreću.
(2) Osnovica za obračun poreza na novčane dobitke jest novčani iznos pojedinačnog dobitka,
a osnovica poreza na dobitak onih dobitaka koji se sastoje od stvari, usluga ili prava jest
tržišna vrijednost stvari, usluga ili prava koje čine pojedinačni dobitak.
(3) Porez na dobitke plaća se po stopi od 15% na dobitke iznad 30.000,00 kuna do 500.000,00
kuna, a po stopi od 20% na dobitke iznad 500.000,00 kuna.
(4) Porez na dobitke iz stavka 1. ovoga članka obračunava se i naplaćuje pri isplati dobitka, a
obračun i uplatu obavlja priređivač igara na sreću.
______________________________________________________________
NOĆ ZVIJEZDA PADALICA - NAJLJEPŠA NOĆ U GODINI
8.8. 14.8.2011.
LANI SMO U 4 DANA SKUPILI 47 000 LJUDI, PA DA VIDIMO KOLIKO ĆEMO SADA SKUPITI BUDUĆI DA SMO KRENULI RANIJE. ŠALJITE INVAJTOVE DALJE, PODSJETITE DRUGE NA OVU PRIRODNU LJEPOTU, PRAVU UŽIVANCIJU ZA DUŠU.
ŽELIM VAM DOBAR LOV NA METEORE !!
Perzeidi su godišnja kiša meteora koja je najuočljivija sredinom mjeseca kolovoza. Taj događaj je poznat i kao suze svetoga Lovre jer vrhunac dostiže oko samog Lovrenčeva 10.08. kada Zemlja prolazi kroz najgušći dio Perzeidskog potoka.
Sam potok nastaje nakon što komet 109P/Swift-Tuttle prolazi blizu Sunca te za sobom ostavlja komadiće stijene i prašine koji ga slijede po njegovoj eliptičnoj orbiti oko Sunca. Kada Zemlja prolazi kroz te ostatke, oni izgaraju u gornjim slojevima atmosfere i tako nam svake godine priređuju ovaj spektakularan nebeski događaj.
Potok Perzeida je predmet promatranja već 2000 godina. Legenda kaže da je dobio ime po svetom Lovri kojeg su Rimljani 285. godine mučili i spalili na roštilju. Usred mučenja Lovro je rekao: "Već sam pečen s jedne strane, ako me želite speći kako treba, vrijeme je da me okrenete na drugu stranu." Lovrina smrt se obilježava na njegov blagdan 10. kolovoza a obilje zvijezda padalica koje se vide svake godine između 8. i 14. kolovoza je postalo poznato kao "vatrene suze" svetog Lovre.
Komet Swift-Tuttle je otkriven 1862. godine a zadnji put je uočen 1992. godine. Treba mu otprilike 130 godina da obiđe oko Sunca. Svakim prolaskom blizu Sunca ostavlja za sobom trag ostataka diljem svoje orbite koji uzrokuju Perzeide. Svake godine sredinom kolovoza, kada Zemlja prolazi blizu Swift-Tuttleove orbite, materijal koji je meteor ostavio tijekom prijašnjih prolazaka zabija se u našu atmosferu brzinom od otprilike 60 kilometara u sekundi te tako stvara čarobnu svjetlosnu igru na našem ljetnom nebu.
Perzeidi su među najjačim godišnjim meteorskim pljuskovima i njihova maksimalna aktivnost iznosi 90 do 100 meteora na sat. U noći njihovog maksimuma, radijant Perzeida se nalazi nedaleko od "dvostrukog zvjezdanog klastera" Perzej – odatle i ime Perzeidi. Radijant je točka iz koje prividno izviru svi meteori koji potječu iz nekog potoka. Meteori koji su blizu radijanta bit će kraći dok će meteori koji se čine udaljeniji biti sjajniji, duži i kretat će se brže nebom. To je samo prividno jer oni zapravo putuju paralelno, mi ih vidimo na taj način zbog perspektive iz koje gledamo.
Stoga uzmite dekice u ruke, otiđite dalje od grada i izvora svjetlosnog zagađenja te uživajte u ovom nebeskom igrokazu.
Pozovi frendove na događaj pod zvijezdama
Facebook: https://www.facebook.com/event.php?eid=137308349678597
______________________________________________________________
Odgojen sam u općim moralnim principima:
Kada sam bio mali majke, roditelji, profesori, djedovi, stričevi, susjedi bili su osobe vrijedne poštovanja i ugleda. Koliko bili bliži ili stariji toliko su nam više osjećaja davali.
Bilo je nezamislivo neodgojeno odgovoriti starijima, učiteljima ili vlastima.
IMAO SAM POŠTOVANJE.
Imali smo povjerenje u starije, jer su bili roditelji, majke ili rodbina sve djece ili skupine u ulici ili gradu...
Bojali smo se tek mraka, grdoba ili horor filmova.
Danas sam beskonačno tužan za sve ono što smo izgubili, za sve ono čega će se moji unuci jednog dana bojati. Za strah u pogledu djece, mladih, odraslih i starijih
Ljudska prava za kriminalce.?
Neograničena prava za poštene građane.?
Platiti dugove i biti budala.?
Amnestija za prevarante.?
Pošteni su glupi.?
Ne iskoristiti prednost znači li to biti budala.?
Što nam se to događa???
Profesori tučeni u školi, trgovci prijete komercijalistima.
Rešetke na našim prozorima.
Svatko zatvoren u svojem svijetu.
Kakve su to vrijednosti?
Auto koji vrijedi više od zagrljaja,
djeca koja žele nagradu, da bi završila školsku godinu.
Mobiteli u torbama djece, koja su tek izašla iz pelena.
Što želiš u zamjenu za jedan zagrljaj?
Vrijedi više jedan Armani od diplome.
Vrijedi više jedan veliki ekran od razgovora.
Više vrijedi jedna skupa šminka od zajedničkog sladoleda.
Više vrijedi IZGLEDATI od BITI.
Kada se je to dogodilo, da je sve to nestalo ili postalo smiješno?
Hoću skinuti rešetke sa prozora, da tamo stavim cvijeće!!
Želim sjesti na stazu i imati otvorena vrata u ljetnim noćima..
Hoću poštenje kao motiv ponosa.
Hoću ispravan karakter, čisto lice i pogled u oči
Hoću sram i solidarnost.
Hoću nadu, veselje, povjerenje..
Hoću da se vratim stvarnom životu, jednostavnom kao kiša, čistom kao nebo u travnju, laganom kao lahor u zori.
Dolje "IMATI"
Živjelo "BITI"
Obožavam moj zajednički i jednostavan svijet,
Imati ljubav, samilost i solidarnost kao osnovu
Prezir pred nedostatkom etike, morale i poštovanja..
Vratimo se biti "LJUDI",
Izgraditi bolji svijet, ispravniji, gdje osobe poštuju osobe.
Utopija.? Ne..? Da..? Možda..?
Pokušajmo zaraziti svijet šireći ovu poruku.
Naša djeca to zaslužuju, a naši će nam unuci zahvaljivati zbog toga.
Pošaljite to svojim prijateljima i vidjeti ćete, da nas ima puno, koji tako mislimo i to želimo.
_____________________________________________________________________________________________
Autor nepoznat.
Jedan od onih tekstova koji kruži virtualnim prostorima i svako malo se uprizoruje...
Šalji dalje...besplatno je :)
______________________________________________________________
Ako želite osvojiti besplatan LUSH tretman lica za sebe i još nekoga vama dragog zapamtite ovaj kod jer on otvara sva vrata LUSHa...
TAJNI LUSH kod ZA 26.6.2011. JE: Lush je u Petrinjskoj
___________________________________________________________
Dragi svi,
zvukoljupci, zvukoterapeuti i svi koji volite zvuk - na bilo koji nacin - otvorena je grupa Gong grupa - Hrvatska (kao Google grupa)
https://groups.google.com/group/gong-grupa--hrvatska?hl=hr&lnk=
i Gong - Hvatska (kao Facebook grupa).
https://www.facebook.com/pages/Gong-Hrvatska/129195967138184
Ideja je razmjena iskustva, dogadjaja i okupljanje - prvenstveno gongasa, a i svih ostalih zainteresiranih (sto vise to bolje)
Daklem, prijavite se, diskutirajte, komentirajte, obavjestavajte, oglasujte ............
Do pisanja i slusanja
Mladen
Nakon godina odsutnosti, legendarni miris Pino Silvestre se vratio. Ljubitelji ovog klasika mogu ga pronaći ekskluzivno na policama drogerija dm. Pino Silvestre svojim jasnim i osvježavajućim notama te autentičnim dizajnom bočice istovremeno budi sjećanja i privlači nove zaljubljenike. Ovaj miris je desetljećima bio nezaobilazni dio kozmetike većina muškaraca, što mu je priuštilo kultni status kod mnogih poklonika.
Stvoren davne 1955. u Italiji, Pino Silvestre nas oduševljava i povezuje s prirodom više od 50 godina, uvodi nas u svijet istinskog uživanja u mirisima šume. Dizajnirao ga je Lino Vidal kombinirajući u gornjim notama bergamot i limun, začinsku sredinu čine lavanda, kadulja, majčina dušica i klinčić, dok snažnu drvenu bazu čine akordi mahovine, cedrovine, sandalovine i ambera. Sve zajedno je objedinjeno u prepoznatljivom zimzelenom mirisu.
Muškarac koji koristi Pino Silvestre preferira klasične note, tradicionalizam u mirisima te svježinu. Kao djeca smo promatrali očeve i djedove dok su koristili Pino Silvestre planirajući kako se dočepati par kapljica tog kultnog aftershave-a. No snažni, prepoznatljivi i originalni miris se zadržao do današnjeg dana. Koliko je popularan govori i Facebook fan stranica posvećena isključivo tom mirisu.
Želite li osjetiti senzaciju mirisa, sada vam je ona nadohvat ruke. Na prodajnim mjestima drogerija dm možete pronaći Pino Silvestre toaletnu vodu, losion poslije brijanja te deo u spreju po vrlo povoljnim cijenama. Pino Silvestre svakako zaslužuje biti dio vaše mirisne kolekcije.
Budi.in
Opatija će po drugi put biti domaćin Festivala vatrometa, specifične manifestacije koja je prošle godine, u svom prvom izdanju, popunila opatijske ulice i privukla brojnu publiku, među kojom i veliki broj turista.
Ove godine, točnije 25. lipnja, nebo iznad Opatije ponovno će posvjedočiti spektakularnim kreacijama vrhunskih hrvatskih kreatora vatrometa, a na zadovoljstvo svih onih koji ne samo da će biti u Opatiji, već i na njenom širem području, jer u Festivalu vatrometa se može uživati i u mjestima koja okružuju Staru damu. Publika će tako u samo jednoj večeri moći uživati u čak četiri spektakularna vatrometa, koji će se ispucavati u razmaku od tridesetak minuta i to sa pontona smještenih na moru ispred opatijske Slatine.
Gosti Opatije će također moći uživati i u zabavnom programu koji će na Slatini započeti u 21 sat, a za vrhunsku zabavu zadužena je grupa Lady Luna. Bit će tu i ugostiteljske ponude, a sve će to biti podređeno vatrometima od kojih prvi opatijsko nebo osvijetliti u 22 sata.
Tako će ova blagdanska večer, vjerujemo, oduševiti i Opatijce i njihove goste svih starosnih dobi, jer kad govorimo o Festivalu vatrometa, govorimo o doista posebnom događaju koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Organizator zato poziva svih u Opatiju, a ujedno svima onima koji su u mogućnosti, upućuje i poziv da isplove svojim plovilima i dožive poseban vizualni događaj – vatromete s Opatijom u pozadini, sliku za pamćenje.
Reakcija zbog trovanja policajaca sendvičima sa šunkom
Prijedlog Ministarstvu unutarnjih poslova da u policiju uvede Zeleni ponedjeljak
Da su policajci tijekom mise pape Benedikta XVI. imali sendviče od tofua ili biljne salame bolje bi prošli, odnosno izbjegli bi trovanje hranom ili, u najgorem slučaju, imali bi znatno manje tegoba. Naime, namirnice biljnog podrijetla manje su kvarljive i, što je važnije, trovanja biljnom hranom uglavnom su bezazlena u odnosu na trovanja namirnicama životinjskog podrijetla, koja mogu biti i smrtonosna.
Osim toga, boljem zdravlju, vitalnosti i snazi naših policajaca koristila bi promjena u obliku zdravih sendviča punih ukusnih biljnih bjelančevina. 'Policijski sendviči s tofuom' bili bi u svakoj prilici sigurniji i zdraviji obrok.
Brojna istraživanja potvrdila su kako je uobičajena prehrana mesom u zapadnim kulturama povezana s najčešćim bolestima današnjice kao što su bolesti srca i krvnih žila, problemi s cirkulacijom, reumatizam, kostobolja, neurodermitis te neke vrste raka.
Prema podacima Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, vodeći uzroci smrti u Hrvatskoj su bolesti srca i krvnih žila te rak, što je velikim dijelom povezano s načinom prehrane. Tradicionalno raširena uporaba crvenog mesa i mesnih prerađevina u prehrani stanovnika Hrvatske posebno je nezdrava, jer je istraživanja povezuju s povišenim rizikom pojavnosti raka debelog crijeva.
Brojna istraživanja ukazala su na povezanost pretilosti i povećanih izgleda za razvoj karcinoma dojke, debelog crijeva, jetre, gušterače i mokraćnog mjehura. Pritom su stanovnici Hrvatske posebno nemarni prema svojem zdravlju jer, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 90% populacije Hrvatske konzumira manje voća i povrća od preporučene količine, a Hrvatska je sa 61,4% pretiloga stanovništva na devetom mjestu po debljini u svijetu.
Stoga je za sve skupine građana, a posebno za policiju, od presudne važnosti da se hrane zdravom, nutritivno uravnoteženom prehranom, koja će im osigurati zdravlje i dobru fizičku kondiciju. Namirnice biljnog podrijetla sadrže vrijedne nutritivne sastojke i omogućuju obavljanje i najzahtjevnijih poslova s lakoćom, a pridonose poboljšanju zdravlja i održavanju uravnotežene tjelesne težine. Sendviči s tofuom i veganskom salamom bili bi sigurno za policiju puno zdraviji, ali i sigurniji izbor od onih sa šunkom.
Udruga Prijatelji životinja uputit će Ministarstvu unutarnjih poslova prijedlog da među djelatnicima policije uvede inicijativu Zeleni ponedjeljak. Zeleni ponedjeljak je kampanja udruge Prijatelji životinja i Grada Zagreba kojom se pomaže ljudima da poboljšaju svoje zdravlje i zdravlje okoliša prelaskom barem jedan dan u tjednu na prehranu namirnicama biljnog podrijetla. Kampanja se provodi u mnogim zemljama svijeta, među građanima te djelatnicima i korisnicima državnih institucija.
Više informacija o kampanji Zeleni ponedjeljak i prehrani namirnicama biljnog podrijetla može se naći na www.zeleni-ponedjeljak.com i www.prijatelji-zivotinja.hr.
HUMANITARNI koncert
za djecu s područja pogođenim potresom u Japanu
Slobodni smo Vas obavijestiti da Zagrebačko gradsko kazalište Komedija i Culmena d.o.o. organiziraju 12. lipnja 2011. u 19.30 humanitarni koncert za djecu s područja pogođenim potresom u Japanu.
Prihod od ulaznica omogućit će sedmodnevno ljetovanje na Rabu djeci iz područja pogođenim potresom u Japanu.
Djeca će imati aktivan odmor uz pohađanje škole nogometa koju organizira Nogometna akademija Marić od 2.srpnja do 9.srpnja.
Na koncertu će nastupiti solisti Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija a izvodit će dijelove iz najpoznatijih mjuzikla:
• Sandra Bagarić, Renata Sabljak, Vanda Winter, Danijela Pintarić, Ervin Baučić i drugi...
Gost koncerta: Marko Tolja
Posebni gosti: studenti FSB-a i EFZG-a (dodjela nagrada), sudionici Toyotinog svjetskog natjecanja
CIJENA ULAZNICE (donacije): 70,00 kn
(blagajna: kazalište Komedija, Oktogon)
Informacije na:
• mob: 099/6643-107,
• tel: 2302-175,
• e-mail:
TRI KORAKA DO SLAVE – 2. RED BULL SOAPBOX UTRKA
Poželite li katkad biti u „cockpitu“ Formule 1? Skijati alpskim padinama prema navijačkom grotlu u dolini? „Jahati“ južnoameričkim pustinjama u potrazi za pobjedom na reliju Dakar? Skočiti B.A.S.E. s najčudesnije lokacije na svijetu? Padne li vam štogod od navedenog na pamet dok na ekranu ispred vas to čini netko drugi? Netko s kacigom Red Bulla? Najčešće!
Da, Red Bull je na svojim krilima razvio sport iznad sporta, cijelu dugu adrenalinskih sportova. Istovremeno, broj 1 svjetske energije u limenci obukao je, privukao ili odgojio velike zvijezde svjetskog „mainstream“ sporta. Sebastien Loeb, Lindsey Vonn, Sebastian Vettel, Aksel Lund Svindal, Thierry Henry…
S vremena na vrijeme i obični avanturist ili rekreativac ima prigodu obući dres Red Bulla, sudjelujući na nekom lokalnom natjecanju. A što je s kacigom? Ona je rezervirana za posebne prigode – Red Bull Flugtag i Red Bull Soapbox – utrke letjelica i vozila iz kućne radionice.
Šest godina nakon premijernog Soapboxa na splitskome Marjanu, Red Bull će ponovno otvoriti stazu domišljatim kreacijama. Drugi hrvatski Red Bull Soapbox održat će se u nedjelju 12. lipnja u središtu Zagreba. Zamišljen kao priredba za cijelu obitelj, Soapbox Race je u proteklih 10-ak godina u mnogim svjetskim gradovima potvrđivao taj status, pruživši sudionicima i publici od Novog Zelanda do Izraela sjajnu zabavu.
Ovog se mjeseca u 70 garaža, dvorišta ili podruma od najrazličitijih materijala izrađuju soapbox vozila. Sva će biti na kotačima (najmanje dva!), s ispravnom kočnicom, na startu 400-metarskog spusta najstrmijim dijelom ulice Tuškanac. Zabava uz mnogo poznatih lica uz stazu, u žiriju i s voditeljskim mikrofonima u ruci počinje u 14 sati izložbom svih vozila u ulici Ivana Gorana Kovačića. Ulaznica nema, ne, nije ih nestalo već je ulaz slobodan. Taj središnji zagrebački zeleni pojas biti će protkan zonama za osvježenje, dobrim vibracijama, a toga dana biti će oslobođen ispušnih plinova – soapbox vozila, naime, ne smiju imati motorni pogon. Pobjednika će biti proglašen oko 18 sati.
Naravno, sve će posade dobiti kacige, ako ste se slučajno zapitali kamo su nestale u ovoj priči. I te će se nedjelje oni osjećati kao Vettel, Vonn, Loeb, Pastrana, Baumgartner…
Video sa 5 najsmješnijih padova....
Čast nam je pozvati vas na vrhunac događanja na ovogodišnjim Danima indijske kulture u Zagrebu koji su ove godine posvećeni 150. obljetnici rođenja Rabindranatha Tagorea te 85. godina od njegova posjeta Zagrebu.
U ponedjeljak 23. svibnja u 19.00 sati Muzeju Mimara otvorit ćemo izložbu Tagoreovo slikarstvo te od 19.30 sati upriličiti koncert Tragom Tagoreovih suzvučja. Tom će prigodom biti predstavljena i prigodna dvojezična monografija Tagore - svijet - Hrvatska (1861. - 1926. - 2011.).
Više informacija o ovom programu pronađite na www.indija.hr
Ovaj poziv možete proslijediti svima za koje smatrate da bi imati interes i korist od ovog programa.
Ukratko…
Izložba
Tridesetak Tagoreovih reprodukcija predstavlja djelić njegova likovnoga opusa. Sastavni je to dio izložbe koja je već posjetila Pariz, u znak sjećanja na prvu izložbu pjesnikovih radova koje je grad na Seini vidio 1930. godine.
Koncert
Svečanoj atmosferi obilježavanja dviju Tagoreovih obljetnica kao i Svjetskoga dana kulturne raznolikosti (21. svibnja) kao svojevrstan finale predstavlja koncert sa zanimljivim glazbenim poslasticama i vrsnim muzičarima.
Ljerka Pleslić Bjelinski te osječka sopranistica Barbara Othman izvest će 4 pjesme iz ciklusa Gitanđali za glas i klavir koje je skladao akademik Bruno Bjelinski davne 1957. godine.
Rabindrasangit je stil u indijskoj glazbi koji je dobio ime po ovome Nobelovcu, a Zagrebu će ga predstaviti ugledna indijska pjevačica i skladateljica Susmita Bhattacharya koja je svoje školovanje započela s nećakom uglednoga pjesnika, Soumendranathom Thakurom. Nastup će uveličati i sjajan svirač harmonija Rishi Banerjee te tablist Nimai Roy.
Monografija:
Kroz ovo smo djelo čitatelju pokušali približiti Tagorea i njegov raznovrstan svijet kako bi se dobila cjelovita slika o njemu kao svestranom umjetniku, intelektualcu i čovjeku. Uz bogate ilustracije, tu je i novi prilog o trenutno prikupljenoj arhivskoj građi, prvenstveno o novinskim zapisima o njegovom boravku u Zagrebu ali i svim dostupnim materijalima o Tagoreovoj prisutnosti u porama hrvatske kulture.
Više o programu u Mimari uz fotografije te manifestaciji općenito pronađite na www.indija.hr.
Organizatori programa su Veleposlanstvo Republike Indije, ICCR, Udruga Lotos i Kulturni centar „Mahatma Gandhi“ uz visoko pokroviteljstvo predsjednika Republike Hrvatske, Ive Josipovića te potporu grada Zagreba, UNESCO-a i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.
Srdačno,
Renato Petek
Udruga Lotos, Zagreb
098/ 522 088
Autori
Sve je počelo u osamdesetima kada smo se zaljubili u Otok. Iz godine u godinu sve smo više povezivali svoju životnu priču s njegovom, njegovi su heroji postali naši, njegova skrivena mjesta naša utočišta, njegovo drveće prijatelji a njegove obale naša trajna inspiracija.
Ciklus “Slikanje morem” nastao je potaknut fotografijama iz naše knjige “Brijuni kamerom zaljubljenika” (VBZ 2001). U toj je fotomonografiji pohvalne komentare dobio odlomak pod naslovom “More za draguljarnicu”, u kojem smo objavili nekoliko fotografija isječaka mora u više ili manje apstraktnom obliku.
Kako smo većinu života posvetili raznim vidovima umjetnosti, obišli smo mnoge značajne europske galerije gdje smo, među ostalim, u originalu vidjeli veliki broj djela najpoznatijih autora svjetskog apstraktnog slikarstva. Kasnija orijentacija na morske apstrakcije bila nam je stoga sasvim prirodna. Nismo naravno niti slutili kakva iznenađenja nam je more pripremalo.
Potaknuti pohvalama naših slučajno snimljenih apstrakcija krenuli smo u dalje istraživanje. Malo po malo, fotografirajući djeliće mora oko otoka otkrili smo da se pod određenim svjetlosnim uvjetima, pri određenoj jačini valova, boji neba, dubini vode, konfiguraciji i šarolikosti dna, te određenim postavkama ekspozicije fotoaparata, dobivaju, u najmanju ruku, iznenađujuće snimke.
Od prve izložbe održane 2005. godine u Croartphoto Klubu u Zagrebu pa do zadnje izložbe u Galeriji Stančić u Zagrebu 2009. godine povećali smo format izloženih fotografija do dimenzija 114 x 76cm. Prezentirali smo fenomen većem broju povjesničara umjetnosti direktno ili putem e-maila. Osvrte nekih možete naći na ovim stranicama.
Snimali smo more i na drugim otocima. Rezultati su se ponavljali.
U našem je projektu svaka faza uzbudljiva na svoj način. Od procjenjivanja povoljnih vremenskih uvjeta, preko obilaženja više ili manje poznatih stijena i plaža u potrazi za obećavajućim koloritom dna, do samog snimanja. Vrlo su česta razočaranja situacijom te odustajanje od snimanja zbog prevelikih ili premalih valova, nedostatka boje, pjene ili nanosa trave u moru, i sl.
Posljednja faza – pregledavanje i izbor fotografija je svakako najuzbudljivija. Tu smo i najsubjektivniji jer odlučujemo o utisku koji je najbliži pojmu idealne slike koju nosimo u sebi.
Ta je faza presudna za utisak koji želimo da ljudi dobiju o tom dodatnom morskom potencijalu. Namjerno biramo fotografije koje što manje sliče (po mogućnosti uopće ne) realističnoj fotografiji vode. Zatim biramo one koje su po koloritu i oblicima što slikovitije. Podrazumijeva se da naš izbor odražava naše likovno iskustvo i naš likovni ukus.
Fotografijama ne dodjeljujemo imena nego kataloške brojeve.
Svjesni smo činjenice da se tu ne radi o takozvanoj umjetničkoj fotografiji nego o fotografiranju “umjetničkih djela” koje more iz sekunde u sekundu pod određenim okolnostima kreira već milijunima godina. Isto smo tako svjesni da smo samo posrednici koji uz pomoć tehničkog pomagala, u ovom slučaju fotoaparata, prenosimo uvjetno rečeno obični prirodni fenomen uobličen u formu koju će prepoznati samo publika senzibilizirana za likovne apstrakcije.
Naš je interes za sam fenomen slikanja kroz valove, pa tako i za ciklus “Slikanje morem” prerastao uobičajeni životni vijek interesa autora za pojedinu temu. Postao je naša trajna fotografska preokupacija kojoj smo posvetili velik dio svoga života i energije u posljednjih desetak godina. Razlog je čist i jednoznačan: smatramo da je to fenomen koji nudi beskrajno puno dekorativnih a opet izvornoprirodnih mogućnosti. Istraživanje tih uvijek ponovno iznenadjujucih likovnih efekata uzbudljivo je i definitivno vrijedno truda.
Višnja Anić
Izvor: http://www.croatia.org/crown/
Fenomen
Fenomen o kojem se ovdje radi događa se pri snimanju morskog dna kroz valove. Naime val se ponaša poput vodenog povećala kroz koje se svjetlo lomi i stvara strukturalne i kolorističke deformacije dna. U optimalnim se uvjetima na fotografijama dobivaju efekti koji podsjećaju na apstraktna likovna djela. Zbog toga smo takav način snimanja nazvali “Slikanje morem”. Ono što takvo snimanje čini posebno izazovnim jest neizvjestan rezultat. Naime trenutak likovnosti uhvaćen na snimkama nije unaprijed vidljiv zbog tromosti oka s jedne i žive aktivnosti morske površine s druge strane. Ta aktivnost je ujedno i uzrok velike raznovrsnosti rezultata koji se dobiju uzastopnim snimanjem na jednom te istom mjestu.
Budući da nemamo stručnog tumačenja ovog fenomena možemo navesti samo nekoliko činjenica do kojih smo došli nakon više tisuća napravljenih snimaka.
Fotografije su to uspješnije:
- što je vedriji i svjetliji dan
- što je sunce u višem položaju
- što je dno šarolikije
- što je dubina vode bliža pedeset centimetara
- što je kut snimanja bliži devedeset stupnjeva u odnosu na površinu
- te ako je more srednje valovito.
Snimanje fotografija baziranih na tom fenomenu sastoji se od četiri osnovne faze:
a) prepoznavanje adekvatnih atmosferskih i ‘morskih’ uvjeta(sunce, vjetar, valovi, čistoća i dubina mora)
b) pronalaženje interesantnog segmenta morskog dna
c) fotografiranje (za svaki motiv veći broj snimaka)
d) pregledavanje snimljenoga na računalu te izbor najuspješnijih fotografija.
Karakteristična za taj fenomen i izazove koje vidimo u njemu je činjenica da niti u jednoj od prve tri faze nemamo potpunu kontrolu nad procesom što rezultira vrlo malim brojem fotografija koje smatramo uspješnima u odnosu na veliki broj snimljenih.
Svjesni smo činjenice da se tu ne radi o takozvanoj umjetničkoj fotografiji. Naše slike ustvari predstavljaju fotografirani prirodni fenomen, odnosno u trenutku uhvaćenu morsku apstrakciju koja je prostim okom neuhvatljiva. Utoliko više fascinira.
Višnja Anić
Rođena je u Zagrebu gdje je završila gimnaziju, te diplomirala na Filozofskom fakultetu predmete Engleski i Njemački jezik. Radila je na jednoj zagrebačkoj školi za strane jezike. Autorica je više od pedeset knjiga, slikovnica te raznih drugih publikacija pretežno pedagoškog i edukativnog karaktera. Fotografijom se povremeno bavi od fotosekcije u osnovnoj školi do danas.
Marijan Anić
Rođen je u Zagrebu gdje je završio gimnaziju, te diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predmete Filozofija i Njemački jezik. Radio je kao informatičar u računskom centru jedne zagrebačke građevinske firme. Fotografijom se amaterski bavio u ranijoj mladosti pa nakon velike pauze ponovno zadnjih desetak godina. Zajedno sa suprugom koautor je fotomonografije “Brijuni kamerom zaljubljenika” objavljene 2001.
Dragi Drumtidamovci upravo smo primili ovo vijest u našu redakciju: 16.5.2011 u 20:20 min
Dear friends,
Uganda's anti-gay law has failed! It looked sure to pass last week, but after 1.6 million petition signatures delivered to Parliament, tens of thousands of phone calls to our own governments, hundreds of media stories about our campaign and a massive global outcry, Ugandan politicians dropped the bill!
It was down to the wire - religious extremists tried to push the bill through on Wednesday, and then convened an unprecedented emergency session of Parliament on Friday
But each time, within hours, we reacted. A huge congratulations to everyone who signed, called, forwarded and donated to this campaign - with our help, thousands of innocent people in Uganda's gay community do not wake up this morning facing execution for whom they chose to love.
Frank Mugisha, a courageous leader of the gay community in Uganda sent us this message:
"Brave Ugandan LGBT activists and millions of people around the world have stood together and faced down this horrendous anti-homosexuality bill.The support from the Avaaz global community has tipped the scales to prevent this Bill going forward. Global solidarity has made a huge difference."
The EU High Representative for Foreign Affairs' Office also wrote to Avaaz:
"Many thanks. As you know, thanks to a very large extent to the intensive lobbying and combined effort of you, other civil society representatives, EU and other governments, plus our delegation and embassies on the ground the Bill was not presented to the Parliament this morning."
This fight is not over. The extremists behind this bill could try again within just 18 months. But this is the second time we've helped defeat this bill, and we'll keep going until the hate-mongers give up.
Transforming the deeper causes of ignorance and hatred behind homophobia is an historic, long term struggle, one of the great causes of our generation. But Uganda has become a front line in that struggle, and a powerful symbol. The victory there echoes across many other places where hope is desperately needed, showing that kindness, love, tolerance and respect can defeat hatred and ignorance. Again, a huge thanks to all who made it happen.
With enormous gratitude and admiration for this amazing community,
Ricken, Emma, Iain, Alice, Giulia, Saloni and the whole Avaaz team.
Media highlights:
Anti-gay bill shelved:
http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-13392723
Avaaz's response to the outcome in the Guardian:
http://www.guardian.co.uk/world/2011/may/13/uganda-anti-gay-bill-shelved
Ugandan President did not back bill because of "criticism of human rights groups":
http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/n/a/2011/05/13/international/i042638D37.DTL
Anti-gay bill delayed amid outcry:
http://www.news24.com/Africa/News/Uganda-shelves-anti-gay-bill-20110513
Uganda's "kill the gays" bill defeated:
RETORIČKO-JEZIČNE KARAKTERISTIKE HRVATSKIH POLITIČARA
Televizija, radio, dnevne novine, internet – danas ne postoji komunikacijski kanal koji političari ne koriste za promociju sebe i svojih ideja, odnosno za plasiranje svojih ključnih poruka. Pritom svaki od njih retorički i jezično radi to na karakterističan način, stilom kojim se njegov politički diskurs razlikuje od političkog diskursa drugih. Uz ostale javno istaknute osobe, političari oblikuju ne samo javno mnijenje, nego i svojim govornim stilom i izričajem odgajaju publiku te utječu na oblikovanje njezina govornog izričaja. Drugim riječima, jezik svakodnevice počinje zrcaliti neke od retoričkih i stilskih figura i efekata, jezičnih karakteristika, ali i pogrešaka kojima smo svaki dan bombardirani. Ne samo to, politički slogani i fraze, kao ključne političke poruke, što svjesno što nesvjesno, u integralnoj verziji postaju dio svakodnevnoga govora. U tekstu koji slijedi razotkrivamo retoričke i jezične karakteristike četiriju trenutačno medijski najistaknutijih hrvatskih političkih figura.
Jadranka Kosor
Aktualna premijerka Jadranka Kosor u svojim istupima, u svim situacijama, njeguje uljudan stil koji u zadnje vrijeme sve više dobiva i prizvuk dominacije. Uz to, nije zanemariva činjenica da se duži niz godina bavila novinarstom pa je očito njezino poznavanje pravila struke i medija.
Jezično gledano, izričaj je Jadranke Kosor vrlo korektan. Riječ je o osobi koja pomno bira riječi kojima se obraća javnosti i koja svojim obraćanjem ostavlja dojam solidne jezične obrazovanosti. No i njoj se povremeno potkrade pokoja riječ koju jezičari ne smatraju dobrodošlom u hrvatskome jeziku.
Premijerka Kosor često podilazi publici, odnosno biračkom tijelu, upotrebom emocionalnih argumenata, više nego pravih, posebno aluzijama na komunistički teror.
Neću dozvoliti da se Hrvatska zacrveni.
U navedenom je primjeru sporna uporaba glagola dozvoliti. Hrvatska je inačica glagol dopustiti i svakako joj treba dati prednost, budući da je glagol dozvoliti u hrvatski jezik stigao preko srpskoga kao jezika posrednika, a podrijetlo zapravo vuče iz poljskog jezika.
Sasvim je neumjesno u taj kontekst stavljati prijedlog da Zakon o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji postane ustavni zakon. To je prijedlog samih branitelja i obitelji poginulih, nestalih i zatočenih branitelja i njihove djece, te je kao takav na tragu činjenice da su oni najzaslužniji za slobodu u kojoj živimo. Svaka država ima pravo za tu posebnu kategoriju građana osigurati neku dodatnu vrstu potpore.
Ni meni niti užem niti širem sastavu Vlade neće suditi sud partije.
EDITOR PLUS Protiv verbalnih napada i provokacija, osim gore navedenim emocionalnim argumentima, bori se premošćivanjem, odnosno odvlačenjem od fokusa, kao i iskrivljavanjem realnosti fokusiranjem na pozitivno.
Otrovne strelice koje stižu iz oporbe su ubojito oružje kojim se želi poniziti i obezvrijediti svaki rad Vlade. To je potpuno neshvatljivo i jako štetno. Stvara se dojam kao da oni uopće ne žele da Hrvatska uđe u Europsku Uniju.
Nama je na prvom mjestu završiti pregovore s EU. Tek nakon toga ćemo brinuti o kampanji.
U markiranom primjeru prvom mjestu preporuka je rednomu broju u dativu ispred imenice koja također započinje slovom m dodati navezak u ili e (prvomu mjestu, prvome mjestu) radi lakšeg izgovaranja, odnosno kako se spontano ne bi ove dvije riječi čitale kao jedna. No ovdje nije riječ o ozbiljnijemu jezičnom propustu, budući da je navezak zapravo stilska odrednica i nema utjecaj na pravopisnu niti gramatičku ispravnost. Nadalje, u drugome je markiranom primjeru ispravno reći ''brinuti se'' (tek nakon toga ćemo se brinuti o kampanji).
Ne možemo na taj način omogućiti građanima da bolje žive. Svakodnevne uvrede i govor mržnje me čine nesretnom jer svima štete. Ostavlja se jako loš dojam, kao da odvlače Hrvatsku od povijesnog cilja ulaska u EU.
75.000 je nezaposlenih koji bi se po stručnoj spremi mogli zaposliti na mjestu stočara, pastira, samaraša i ratara.
Nakon Swobodinog upozorenja kako postoji mogućnost da će se ratifikacija odužiti i da bi Hrvatska u EU mogla ući kasnije od predviđenog: To je sjajna vijest. Moram zahvaliti gospodinu Swobodi na odličnom izvješću.
Markiranim primjerom ukazujemo na premijerkino izvrsno vladanje određenim sintagmama u hrvatskome jeziku, između ostaloga i zato jer je riječ o jednomu od općih mjesta gdje se učestalo griješi. Naime, u velikom broju zahvala možemo čuti primjerice ''moram se zahvaliti'', ''zahvaljujem se'' i sl., što zapravo znači ljubazno koga odbiti – kao da je rečeno ''ne, hvala'' ili ''hvala, ne bih''. Uporabom pak glagola zahvaliti bez nenaglašenog oblika povratne zamjenice se zapravo doista i zahvaljujemo kome u pozitivnom smislu.
Raduje me podatak da je tijekom prošle godine zaposleno oko 20 posto više ljudi nego godinu dana ranije, rekla je Kosor prešutjevši da je puno više onih koji su posao izgubili.
EDITOR PLUS Doskočice, metafore, parafraze i narodne poslovice omiljene su premijerkine retoričke i stilske figure te retorički efekti, čija je inače funkcija učiniti informativan i sadržajan govor zanimljivijim, viuzalnijim i efektnijim, a time i pamtljivijim.
Dobro jutro gospodinu Milanoviću, dobro jutro, dobro da se probudio.
Nije vlada ništa dobacila preko plota.
Onaj tko drugog vuče po blatu na kraju sâm tamo završi.
Hrabro sam uzjahala konja.
U Podravku sam došla kao gazdarica.
EDITOR PLUS U nedostatku konkretnih podataka, brojeva ili činjenica, premijerka svoj politički izričaj zamjenjuje ključnim porukama, odnosno središnjim mislima, od kojih neke učestalim ponavljanjem postaju floskule.
Svjetlo na kraju tunela.
Na putu smo da stignemo na put izlaska iz recesije.
Iako je ovdje riječ o metafori jer je put o kome je riječ očito apstraktan, jasno je da je cijela konstrukcija nesuvisla.
Kao prva hrvatska žena premijer Jadranka Kosor voli naglašavati rodne razlike, čime se identificira sa ženskim dijelom publike.
Jučer sam bila umorna i ljuta od svega. I onda tako mijeseći pizzu sve izađe. I to vam preporučam.
Markiran je glagol izaći, budući da je u hrvatskom jeziku preporuka rabiti glagol izići. No ni ovo se ne može smatrati ozbiljnijim jezičnim propustom; riječ je o glagolima koje je u hrvatskome jeziku preporučljivo, ali ne i nužno zamijeniti. Markirani pak glagol preporučati nužno je zamijeniti glagolom preporučivati pa umjesto preporučam treba stajati preporučujem.
Zaključak je da premijerka Kosor vrlo solidno vlada pravilima i normama suvremenoga hrvatskog jezika uz tek pokoji, uglavnom sitniji, jezični propust.
Zoran Milanović
Zoran Milanović, predsjednik u ovom trenutku najjače hrvatske oporbene stranke, sasvim prirodno, retorički njeguje stil oponiranja, povremeno prilično oštar i direktan.
Video: Milanović vs. Kosor – dorađena retorika protiv monotonije
EDITOR PLUS Na verbalne napade i provokacije, pogotovo od strane premijerke, ne ostaje dužan, nego odgovara ošto i direktno, retoričkim protunapadima, parafrazirajući sintagme kojima je napadnut. Povremena nerazumljivost izjava ukazuje na verbaliziranje osobnog toka misli koji nije uvijek jednostavno ''prevesti'' publici i prilagoditi joj ga.
Možete nekome reći dobro jutro, ja na to mogu reći laku noć, ali tu priču nisam počeo ja.
Ne preko plota, ne kroz plot, nego ustvari oko plota.
EDITOR PLUS Milanović je sve donedavno svoju obrazovanost potkrepljivao čestim (stranim) uzrečicama koje su postajale floskule, no takav stil u novije je vrijeme zamijenila oštrija i direktnija retorika.
Quod ab initio non valet in tractu temporis non convalescit. – Nešto što ne valja od početka, s vremenom se ne popravlja.
Nemojte govoriti o bolnim rezovima ako ih ni u snu ne možete zamisliti, skupiti hrabrosti da ih provedete.
Ustav nije cijena benzina da se mijenja svaki ponedjeljak.
Jezično gledano, zaključujemo da Zoran Milanović također vrlo solidno vlada pravilima i normama suvremenoga hrvatskog jezika, a veći jezični propusti u njega su doista rijetkost.
Dragutin Lesar
Jedan od najaktivnijih i najglasnijih zastupnika u Hrvatskom saboru, ujedno je i jedan od rijetkih političara kojemu još uvijek manje konvencionalni kanali komunikacije, poput društvenih mreža, uvelike služe za osluškivanje narodnog bila i uspostavljanje neposredne komunikacije s publikom.
U tom je smislu Dragutin Lesar razvio specifičan retorički stil prilagođen publici, spontan, iskren, populistički i intelektualno obojen u isto vrijeme.
Lesaru humor, kao vrlo efektno retoričko sredstvo, služi kako bi omekšao često nimalo duhovitu hrvatsku stvarnost, a parafraze i stilske figure kako bi obojao podosta sumornu hrvatsku svakodnevicu.
Djecu neće pohoditi ni Sveti Nikola ni Djed Mraz, ali će na vrata roditelja pokucati Krampus.
Ovaj rebalans zovem INA rebalans proračuna. Jer su pretumbacije u proračunu od milijardu i pol kuna praktički iznos poreza koji INA duguje državi.
O predloženom rebalansu proračuna: Vuk sit, koze na broju, a Hrvatska u banani.
Odustajanje od pravih proračunskih rezova nije samo krivnja HDZ-a jer su se i Josip Friščić i Đurđa Adlešić i zastupnici nacionalnih manjina pokazali opet kao uspješni sajmišni trgovci.
EDITOR PLUS Po habitusu sindikalist, Lesar je vječni borac za prava radnika. Tako i na retoričkoj razini ni u jednom trenutku ne gubi iz fokusa običnoga građanina i dobrobit Hrvatske, pritom se koristeći vrlo direktnim i oštrim izričajem.
Novim gospodarskim programom Vlada završava proces liberalizacije i kaže ''zbogom'' socijalnoj državi.
Neposredne demokracije u Hrvatskoj nema, ona je zabranjena. Vlast i vladajuće elite građane nikada nisu ništa pitali, izbjegavaju referendum o svemu, politička elita više ljude ni ne naziva građanima, nego biračima. Oni im trebaju samo jednu nedjelju u četiri godine kada su izbori. Izvan toga oni građane ne vide, ne čuju i ne trebaju!
Da je Hrvatska pravna država, ministar Šuker bi danas pakirao stvari i krenuo put Državnog odvjetništva, a premijerka Kosor bi krenula put Pantovčaka dati ostavku. Od članova iz vladajućih redova puno i nisam očekivao, njihova jedina zadaća je bila da odrežu sve grane koje vode prema Jadranki Kosor. Naravno da tom zadatku nisu dorasli i da ih je Sanader išamar'o kao balavce.
Odlučio sam: sutra sam na Cvjetnom u 18.00. Molim mirno i samo mirno, ponesite svijeće da osvijetlimo put odlaska bagre s Markovog trga.
Jezično gledano, Lesar njeguje kolokvijalan jezični izričaj, dakle svjesno se i ciljano obraća jednim ležernijim, razgovornim jezikom, ne forsirajući nikakvu jezičnu uniformiranost, čime postiže određenu neposrednost i prisnost u svojem izlaganju, no to nipošto ne znači da je njegova nekonvencionalnost jezično nekorektna. Dapače, ako je istina da cilj opravdava sredstvo, Lesar je u svojemu naumu definitivno uspio. Markirani bi dio (… krenuo put Državnog odvjetništva, a premijerka Kosor bi krenula put Pantovčaka) pravilno glasio: … krenuo prema Državnom odvjetništvu, a premijerka Kosor krenula bi prema Pantovčaku, no kao što zaključismo cilj opravdava sredstvo. Markiranu pak konstrukciju da + prezent ovdje bi bilo uputno zamijeniti infinitivom (… zadaća je bila odrezati sve grane…), ali ni to ne smatramo ozbiljnijim jezičnim propustom. Sastavljeno pisanje negacije ne na sloganu ''NEBU IŠLO !!'', kao i ostavljanje razmaka između riječi i uskličnika moglo bi se okarakterizirati kao ozbiljniji jezični propust. No u okviru njegova kolokvijalnog izričaja ni tome ne bismo pridali takvu težinu.
Vesna Pusić
Proeuropski orijentirana i obrazovana političarka, njeguje pomalo strog, suhoparan akademski stil koji se manje obraća i odgovara širokoj masi, a više manjem postotku visokoobrazovanog dijela hrvatske populacije. Tako njezinim izričajem dominira struktura te jasno, argumentirano i koncizno iznošenje ideja, bez afektiranja i emocionalnog argumentiranja. Pusić svoje stavove iznosi direktno, bez okolišanja, premošćivanja ili prešućivanja, jasno odvajajući bitno od nebitnog te ogoljeno, odnosno bez retoričkog uljepšavanja te stilskih figura i efekata.
Na izjavu Jadranke Kosor: Hrvatska se već odavno zacrvenjela, ali od srama budući da se bivši HDZ-ov premijer nalazi u zatvoru te se svakodnevno otvaraju korupcijske afere vladajuće stranke.
Branitelji ne žele u EU, traže da se njih ne procesuira pa žele da o lustraciji odlučuju oni koji su na vlasti. Apsurdno. Zgranuta sam!
Dvije su glavne grupe prosvjeda, jedna organizirana preko Facebooka i druga koju su organizirale braniteljske udruge. Što se tiče prvih, tu se nije pojavio niti jedan program, niti zahtjev, osim onoga za promjenom Vlade. Vladu svakako treba rušiti, no nasilje u tim prosvjedima je nedopustivo. U ovom slučaju je došlo do kombinacije između nezadovoljstva načinom na koji se vodi zemlja, fascinacijom što može društvena mreža i jednokratnom slavom. No, to su sve normalne društvene pojave.
Ulazak Hrvatske u Europsku Uniju prilika je za ovu zemlju kakvu još nismo imali. U idućih 57 dana, Hrvatska može pripremiti sve što se od nje traži i završiti pregovore. Želimo li to učiniti 21. lipnja, svi dokumenti moraju biti gotovi mjesec dana ranije, što je potpuno dostižan termin. Vrijeme je za političku i diplomatsku ofenzivu, a odluka o datumu izbora ne smije narušiti jasnoću vizije europske Hrvatske.
Izbori moraju biti prije referenduma, jer kockati se sa sudbinom ove zemlje na taj način zbog nekih dnevno-političkih razloga bilo bi potpuno neodgovorno, dakle, usredotočiti se na završavanje pregovora 21.6, nakon toga izbori, nakon toga potpisivanje pristupnog ugovora, nakon toga referendum.
Jezično gledano, izričaj je Vesne pusić iznimno korektan. Riječ je o osobi neobično bogatog vokabulara, koja se s lakoćom obraća javnosti i koja svojim obraćanjem ostavlja dojam gotovo besprijekorne jezične obrazovanosti. Njoj se vrlo rijetko, ali ponekad ipak potkrade pokoja nekorektna riječ ili sintagma. U gornjim primjerima zažutjeli smo sintagmu ''zbog nekih razloga'', a preporuka bi ovdje bila reći ''iz nekih razloga''. No puno nas više fascinira pravilna uporaba pridjeva radnog ''zacrvenjeti'', što znači postati crven (Hrvatska se već odavno zacrvenjela, ali od srama budući da se bivši HDZ-ov premijer…), dok ''zacrveniti'' znači učiniti crvenim – što jako malo ljudi zna i razlikuje. Ispravna je i konstrukcija ''budući da'', kao što bi ispravno bilo u navedenom primjeru i ''s obzirom na to da'', dok bi pogrešno bilo samo ''budući'' (… budući se bivši HDZ-ov premijer…). Sve u svemu, među našim političarima rijetko jezično korektna i obrazovana osoba.
* * *
Četiri različita političara, četiri različita retorička stila i jezična izričaja kojima plasiraju svoje ključne poruke te formuliraju svoje ideje, stavove i ideologije. Govorimo li kao oni? Ako da, možemo učiti iz nekih njihovih primjera kako i kada (ne) koristiti humor, kako strukturirati i argumentirati misao, kako se prilagoditi publici/slušateljima ili kako i kada (ne) koristiti parafraze, metafore te ostala stilska sredstva i retoričke efekte kako bismo govor učinili zanimljivijim, slikovitijim i bogatijim. No isto tako možemo učiti i na njihovim pogreškama.
Tekst koji ste pročitali baziran je na novijim istupima navedenih političara kao referentnim točkama na kojima smo dijagnosticirali njihov sveukupan retoričko-jezični sukus. Njegova je posebnost to što je riječ o prvoj analizi iz retoričkoga i jezičnog kuta gledišta, koja na konkretnim primjerima pokazuje retoričke i jezične odrednice njihovih izričaja.
Iva Bihler i Ivan Ćesić
O AUTORIMA:
Iva Bihler konzultantica je za retoriku u tvrtki Ciceron komunikacije, koja se bavi poslovnom edukacijom i savjetovanjem u okviru prezentacijskih, komunikacijskih i prodajnih vještina. Voditeljica je projekta Međunarodne konferencije o retorici i kulturi komuniciranja ''Moć uvjeravanja''.
U Ciceronu održava treninge prezentacijskih vještina i seminare o uslužnoj kulturi. Pokrenula je retoričko-komunikacijsku radionicu za mlade, jedinstveni projekt te vrste u Hrvatskoj. Također,u medijima retorički analizira istupe javnih osoba i aktualna događanja.
Od ožujka 2011. godine na portalu posao.hr, u okviru rubrike Karijera/Magazin, objavljuje stručne tekstove s područja retorike, prezentacijskih vještina, komunikacije te osobnog rasta i razvoja. Diplomirala je komparativnu književnost i informatologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Ivan Ćesić obnaša funkciju direktora, glavnoga lektora hrvatskoga jezika te voditelja jezičnog savjetovališta Centra za lekturu i prevoditeljstvo EDITOR PLUS, koji je pokrenuo 2005. godine.
Godinu ranije bio je suosnivač, predsjednik i glavni lektor Međunarodnog instituta za književnost, nakon čega pokreće neprofitnu organizaciju ''Lektor'' čiji je zadatak bio promicanje pismenosti. Od ožujka 2010. godine na službenim stranicama Centra, u okviru rubrike Tema mjeseca, redovito objavljuje stručne tekstove s područja hrvatskoga jezika.
Studij hrvatskoga jezika i književnosti završio je 2000. godine na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Otiđeš u šumu, nasječeš drveće, malo ga obradiš, ispoliraš drvenu kuglicu, postaviš pločice na neku udaljenost, pustiš potočić da šumi i pričice da cvrkuću i postaviš kran za kameru čitavom dužinom, isprobaš jedno 150 puta da li negdje kuglica zapinje i kada je sve gotovo stisneš REC i snimiš Bahovu kantatu 147... :)Concept by Invisible Designs Lab’s Kenjiro Matsuo.
___________________________________________________Pogledajte i poslušajte video ovdje:
http://youtu.be/C_CDLBTJD4M
Trgovine bio&bio nude najbolji omjer cijene i kvalitete kada je riječ o nabavci ekoloških proizvoda
Prema Best Buy Award istraživanju, koji je proveo Centar za istraživanje tržišta GfK, trgovine bio&bio nude najbolji omjer cijene i kvalitete u Republici Hrvatskoj kada je riječ o nabavci ekoloških proizvoda.
Hrvatski potrošači obuhvaćeni ovim istraživanjem u kategoriji "Lanac trgovina ekoproizvoda" na prvo su mjesto stavili bio&bio, a slijede dm na drugom te "Mavrović" na trećem mjestu.
"Best Buy Award" medalju mogu nositi samo oni proizvodi i usluge koje su hrvatski građani u okviru istraživanja definirali kao one koji im nude najbolji omjer cijene i kvalitete u testiranoj kategoriji.
Svaka "Best Buy Award" certifikatna markica je jedinstvena i razlikuje se po tzv. tekstualnoj aureoli - kružnom natpisu oko same medalje na kojem je navedeno u kojoj je točno kategoriji određeni proizvod osvojio vršnu (prvu) poziciju čime je i zaslužio “"Best Buy Award" certifikaciju.
izvor: www.suvremena.hr
Koje je vaše iskustvo. Napišite komentar....
Dan planete ZemljeNježno plava točkica u svemiru
Pogledajte divan video Carl Sagana
http://dotsub.com/view/856b54f3-1c96-41d2-b588-d54386fc329a
Video preporučen od Kulturnih kreativaca u Hrvatskoj
Podrijetlo riječi Uskrs je u staroslavenskom glagolu koji je značio 'rasti' i 'razvijati se'. Postoje mnogi
načini kako proslaviti Uskrs i obilježiti tradiciju, a da se pritom razvijamo i rastemo.
Iskušajte neke od navedenih:
• Na blagoslov u crkvu možete odnijeti namirnice biljnog podrijetla.
• Ne kupujte kokošja jaja za bojanje, već plastična ili drvena koja su izdržljivija, ljepša i trajna.
• Prilikom pripreme obroka i kolača za uskršnji objed, iskušajte recept za pincu bez jaja i ostale
recepte na webu Udruge i pripremite objed koji neće osuditi životinje na smrt.
• Ne kupujte kuniće ili piliće kao zabavu za djecu, jer životinje nisu igračke. Ako želite pomoći i imate
uvjete, radije udomite napuštenu životinju.
• Informirajte se o pravima životinja i upoznajte se s istinom koja se krije iza industrije uzgoja životinja.
• Ako imate djecu, razgovarajte s njima o životinjama i njihovom prirodnom životu.
Uskrs je najveći blagdan kojim kršćani obilježavaju pobjedu života nad smrću. No i dalje, upravo za
Uskrs, najveći broj kokoši, pilića i drugih životinja iskorištava se i ubija zbog tradicionalnog jedenja jaja,
šunke, slastica s jajima i ostalog, kako bi se proslavio ovaj dan.
Jaja nastaju od jajnih stanica. Nakon ovulacije jajna stanica pada u jajovod gdje se nastavlja stvaranje
jajeta. Ako je jaje oploñeno, što je u prirodi gotovo uvijek, stvara se zametak, a ako nije, nastavlja se
stvaranje jajeta, pri čemu je sneseno jaje ekvivalent procesu menstruacije kod sisavaca.
U prirodi, nakon nekoliko snesenih jaja, kokoš će početi sjediti na njima, kako bi se iz njih rodili pilići. S
pilićima, dok su još u jajetu, stvara majčinsku povezanost i prati ih do odrastanja. U uzgoju kokoši, jaja
se svakodnevno uklanjaju kako bi se kod kokoši potaknuo nagon za nadoknadom gubitka i daljnje
nesenje jaja. Danas su križanjem ili genetskim izmjenama stvorene pasmine kod kojih je naglašen
nagon za nesenjem, a nagon za ležanjem na jajima je izbjegnut ili snažno reduciran. U intenzivnom
uzgoju kokoši prolaze više puta i postupak prisilnog mitarenja – teškog šokiranja kroz jednotjedno
uskraćivanje hrane, vode i svjetla – koje rezultira opadanjem perja i stresom, a izaziva novi period
nesenja. Regulira im se i ciklus izmjene dana i noći, što dovodi do dodatne patnje.
U farmskom uzgoju trpaju ih po nekoliko u kavez u kojemu ne mogu niti rastegnuti krila. Zbog
skučenog prostora i loših uvjeta, rane polako zamjenjuju perje. Kako bi se zbog nepodnošljivih uvjeta
života izbjeglo meñusobno ranjavanje, kokoši podvrgavaju izrazito bolnom strojnom rezanju kljuna.
Nakon stalne izloženosti stresu i neprekidnog tjeranja na nesenje jaja, potpuno iscrpljene kokoši
odvode u klaonicu, gdje ih vješaju za noge i režu im vratove. Na kraju njihova bijednog života, njihova
izmrcvarena, napaćena tijela više nemaju nikakvu vrijednost, pa se najčešće koriste za juhe, za mačju
i pseću hranu ili kao gnojivo.
Neželjeni nusproizvod u proizvodnji jaja su muški pilići, jer ne legu jaja niti su poželjni za mesnu
industriju, koja koristi druge pasmine, manipulirane za davanje neprirodno velike količine mesa. Čim
se rode, u industriji jaja muške piliće ubijaju gušenjem ili ih žive samelju. Svake godine u svijetu ubiju
milijarde tek roñenih muških pilića.
Jaja nam nutritivno nisu potrebna u prehrani. Na sam Uskrs tradicionalno se odnose u crkvu jaja i
drugi dijelovi životinjskih tijela na blagoslov. Uskrs je slavlje pobjede nad smrću, no pobjedu nad smrću
nisu izvojevale kokoši, pilići, svinje, janjići i ostale životinje, mrtve na blagdanskom stolu.
Proslavite ovaj Uskrs bez nasilja i svojim izborom prehrane izravno pomozite životinjama, kao i okolišu
i svojemu zdravlju.
Pogledajte i upotrijebite Recepte bez nasilja
Udruga Prijatelji životinja, Gajeva 47, Zagreb, 060 446644, www.prijatelji-zivotinja.hr
Zanimljivo je vidjeti ova dva lika...
Jednim brkovima se smijemo a drugih se grozimo!
2011/ 2012
Projekt Rock galerija predstavlja jedinstveni vremeplov u rock izvedbi kombinirajući trendove vremena u kojem su određene pjesme nastajale ( Haustor, Vještice, Azra, Leiner & Hrnjak).
Spojivši zvuk, oblik i pokret u jedinstveni multimedijalni izričaj umjetnici Leiner & Hrnjak uključujući i tim ljudi koji radi na projektu predstavljaju rock izvedbu u obliku priče na sasvim drugačiji i nov način. Cijeli je spektakl temeljen na priči koju simbolizira lik mornara . Upravo on predstavlja naše živote sa svim iskušenjima, dilemama, prekretnicama, strahovima ali i nadom. Rock izvedba glazbenika koji su se dokazali u neprikosnovenim bendovima na našim prostorima ( Haustor, Vještice, Azra, Leiner & Hrnjak) ocrtava vrijeme koje nas nosi naprijed, vrijeme u kojem smo stasali i koje nas vječno spaja. U rock priči koju predstavljamo vrijeme pred nama predstavlja svjetlost, nadu i razumijevanje. Multuimedijalni pristup priči odraz je suvremenosti i pristupačnosti svim generacijama, te obuhvaća umjetničke izričaje glazbenika koju su svoju karijeru ispisivali dugi niz godina u pjesmama koje žive vječno. Koncept rock koncerta prožet video produkcijom, dramaturgijom i suvremenim plesom predstavlja prvi projekt ovakve vrste uprizoren od strane hrvatskih rock glazbenika a u izvedbeni dio se uključuju glazbenici s gostujućeg prostora kao posebni gosti pronoseći poruku zajedništa i komunikacije prije svega!
Što predstavlja Rock galerija?
Službeni trailer projekta:
Multimedijalni projekt uključuje kombinaciju triju segmenta zvuk/glazba- oblik/umjetnost- pokret/ ples s ciljem razvoja komunikacijske i kulturološke razmjene zemalja u regiji, poticanja estetike i prikaza umjetničkog stvaranja pred svim iskušenjima modernog društva. Čovjek-umjetnik svojim cjeložitovnim radom obilježava vrijeme i prostor u kojem stvara, vrijeme i prostor upotpunjuju ljudi koji u tom periodu obitavaju stvarajući zajedno sinhronu cjelinu. Umjetnost u svim svojim segmentima potiče kvalitetu i ljepotu života . Onog trenutka kad smo se našli u društvu poremećenih estetskih i kulturoloških vrijednosti, umjetnost i stvaranje našli su se pod upitnikom. Generacija umjetnika koja je tijekom dugog niza godina stvarala na različitim umjetničkim poljima, ostavljajući za sobom snagu poruke, ponovno je pred iskušenjem jer su način života, novonastastala mjerila i način komunikacije ozbiljno ugrozili osnovni smisao umjetničkog stvaranja-slobodu izražavanja, razmjenu mišljenja, oslobađanje utjecaja. Upravo stoga projekt ROCK GALERIJA obuhvaća segmente umjetnosti u kojim je određena generacija umjetnika stvarala, one oblike umjetnosti koji potiču na društveni i kulturološki pomak nabolje i otvaraju komunikaciju bez granica. Multimedijalni projekt sa snažnom porukom podsjeća na bogatu prošlost, upućuje na sadašnjost i precizno definira budućnost upravo u trenutku kad se umjetničko stvaranje nađe pred zidom „novog vremena i kriterija". Ovim se projektom hrvatsko umjetničko stvaranje prikazuje i u zemljama regije na novi način te rock koncert uključuje elemente drugih umjetnosti koje pretvara u cjelokupan umjetnički doživljaj.
VODITELJI PROJEKTA
Boris Leiner: kulturno-umjetnički voditelj projekata
Mišo Hrnjak: glazbeno-scenski voditelj
Andrea Štalcar Furač : ideja, razrada i PR
Suradnici na projektu:
Srđan Sacher: autor glazbe za pojedine izvedbe i cover songa-„Mornar koji je iznevjerio more"
Marijan Grakalić: uvodni tekst, literarna obrada
Leonard Lesić: multimedijska obrada, design i video produkcija, trailer
Una Štalcar Furač: plesna izvedba
Iz osvrta Marijana Grakalića:
Rock galerija
Neke stvari nemaju nikakav nadomjestak, čak i kada prođu ostanu tek neprežaljeni fenomeni, ponekad i onaj daleki eho nekog drugog svijeta i vremena koji nas i danas nekom silom nagoni da preoblikujemo sebe, svijet i maštu. Takvo je osjećanje i s muzikom novog vala i onom nešto kasnijom iz nje nadošlom koja se ostvaruje kroz Rock galeriju. Ne može se stajati predugo onkraj onog svojstva koje donose ti zvukovi koji se s lakoćom probijaju kroz svakodnevna uobičajena stanja istodobno pitajući o tome kakvo je to začudno iznenađenje utvaranja, raskošnosti i dodira iskrenosti što nas tom prigodom obuzimaju. Ponekad, kada Boris i Mišo sviraju ''Azru'' prelomi se trenutak, pred očima iskrsnu davno prošle situacije, posvete se tada neke intimnosti koje više ne postoje, i onda potom svijet opet ode dalje, i bude bolje i bude ljepše i duši i tom vremenu koje neprestance juri sve dalje. Postoji tu trunka onog razmišljanja pa čak i osjetilnosti što je po prvi puta iskazana odavno, još u pokretu Mlade njemačke lirike i to upravo kod pjesnika i novinara po čijoj je pjesmi ''Azra'', kultni domaći bend, i dobio ime Heinricha Heinea. On kaže kako je ''vrijeme Gospa pjesnika'', iz čega je kasnije i nastao pojam ''Zeitgeist'' (duh vremena), a koji nas očito slijedi u osebujnoj rokerskoj maniri prelamajući se u našim osobnostima i u kulturi urbanog Zagreba od kraja sedamdesetih pa sve do danas. Ne zaziru od njegova svojstva niti stvari ''Haustora'' ili ''Vještica'', odgonetava se čak i u novim u Sacherovim stihovima o ''Mornaru koji je iznevjerio more'' upravo kao svjedočanstvo prijeloma ove naše ljudske epohe. Istodobno taj duh autentične Rock galerije nalazi se stalno u opreci prema svemu onome za što osjećamo da odlazi dalje i nestaje u svim tim budućnostima dok u nama i dalje postoji doživljaj i iskustvo koje je nepodijeljeno u vlastitoj svježini. Postoji tu naizgled čarobna neodređenost. To je onaj spleen koji je ponajprije prepoznat kao autentičnost grada i njegovog identiteta, ali i stanovnika. Zagreb se ne može zamisliti bez osamdesetih i kultnih elemenata kulture i glazbe što je tada iznikla na njegovom asfaltu, mjeri duha što nadilazi privremeni red ovog ili onog načina pojavljivanja slike svijeta. Svaka je ideja vremeplova u ovom slučaju posve neutješna. Nije to zato jer se ne borimo s nedostatkom prisjećanja, već se ovdje radi o neprebolnosti koja se iskazuje u umjetnosti, glazbi i riječima, u odrješenju iskrene zbunjenosti koja ne želi šutjeti već se pokazuje duhom vremena koji je na bitan način utjecao na živote svakoga od nas. Ne mogu se ni u kom smislu odreći Rock galerije ili Zagreba a da ne postanem sam sebi tuđ, ili stranac. I koliko god da uzrastu one sile koje svakom otkidaju dio po dio duše i odnose ih onamo gdje umiru ili nestaju težnje, razmišljanja i čitave generacije, koliko god to bilo neprebolno, surovo i teško, uvijek ću pripadati tom duhu koji ustvari, drugu domovinu i ne treba.
Kontakt i info:
GfK: Istraživanja potrošačkih navika u maloprodaji
Na hranu, piće i ostale proizvode svakodnevne potrošnje jedno kućanstvo u prosjeku potroši oko dvije tisuće kuna mjesečno, najpopularniji obliku trgovine su supermarketi, većina kućanstava u veće nabavke ide jednom mjesečno, a više od 50 posto kao osnovni razlog zašto najviše novca potroše u određenoj trgovini navodi blizinu stanovanju ili poslu, pokazalo je istraživanje GfK Hrvatske o potrošačkim navikama u maloprodaji.
Kada se promatra prodaja proizvoda svakodnevne potrošnje Konzum je i dalje apsolutni lider u spontanoj i ukupnoj poznatosti, sa 98 posto, trgovačkih lanaca u Hrvatskoj. Značajnu ukupnu poznatost, od preko 90 posto, imaju još Lidl, Kaufland i Billa, a slijede Plodine, DM, Getro i Mercator (ukupna poznatost svakog od njih je između 80 i 90 posto).
Istraživanje o potrošačkim navikama u maloprodaji GfK je proveo na uzorku od 883 ispitanika/kućanstava, metodom osobne ankete, u studenom prošle godine.
Promatrano po učestalosti odlazaka u kupovinu u neki lanac u zadnja tri mjeseca prije ispitivanja, potrošači na prvo mjesto stavljaju Konzum (66 posto). Slijede Kaufland, Lidl, DM i Plodine (između 30 i 35 posto).
Što se tiče formata trgovina supermarketi su najpopularniji, dok su na drugom mjestu hipermarketi. U odnosu na prethodnu godinu registriran je rast kod hipermarketa, a pad imaju opet male trgovine.
Kao osnovni razlozi zbog kojih se najviše novca potroši u određenoj trgovini navode se blizina stanovanja ili posla (preko 50 posto ispitanih), širina ponuđenog asortimana (44 posto) i 'vrijednost za novac' (38 posto).
U prosjeku jedno kućanstvo mjesečno potroši na hranu, piće i ostale proizvode svakodnevne potrošnje oko dvije tisuće kuna. Tek oko 20 posto kućanstava troši više od tri tisuće kuna mjesečno.
Kupcima su osobito važni svježina i kvaliteta proizvoda, razina cijene, širina asortimana, jasno istaknuta cijena, čistoća prodavaonice i okoline, ljubazno i susretljivo osoblje, brzina rada blagajni, orijentacija u trgovini, radno vrijeme i akcije sniženja i ocjene se za to kreću od 4,2 do 4,8 (na skali od 1 do 5).
Veće nabavke za kućanstvo najčešće se obavljaju jednom mjesečno (preko 60 posto kućanstava), ali oko četvrtine kućanstava takve nabavke obavlja svaka dva tjedna i nešto manje na tjednoj razini.
Oko 70 posto ispitanih potrošača kupuje bar neke privatne marke, a njih oko 19 posto se izjašnjava kao redoviti kupci takvih proizvoda. (H)
Pogledajte zanimljiv tekst s fotkama kako izgleda tjedna potrošnja na hranu u svijetu....
GOOGLE VOLI SLADOLED
119 obljetnica prvog sundaea - 3.travnja 1892.
Sundae je sladoledni desert. Uobičjeno sadrži kuglicu sladoleda, prelivenu sa umakom ili sirupom i u nekim slučajevima drugim dodatcima kao što su rezani orasi, ukrasne mrvice, tučeno vrhnje ili maraskino višnje.
Prema Oxfordskom riječniku, porijeklo „Sundea“ nije utvrđeno. Različiti gradovi u Americi su tvrdili da su upravo oni mjesto nastanka prvog „Sundea“. Među njima se nalaze: „Ithaca, New York; Two Rivers, Wisconsin; Plainfield, Illinois; Evanston, Illinois; New York City; New Orleans, Louisiana; Cleveland, Ohio; i Buffalo, New York.“
U New Yorku 3. travnja 1892, John M. Scott i Chester Platt stvorili prvi dokumentirani „sundae“. Od tada kuglice sladoleda prekrivene sirupom od trešanja i ukrašene kandiranim trešnjama zovu se „Cherry Sunday“. Danas je nedjelja, kao što je bilo i prije 119 godina kada je napravljen prvi „Sunday“ (eng. Sunday – Nedjelja :)
Proslavite današnju obljetnicu sa svojom verzijom... a recepte ostavite u obliku komentara, dobar tek!
Jedan malo skuplji sundae :) - „The Grand Opulence Sundae“
Ovaj desert se nalazi u Guinnessovoj knjizi rekorda kao najskuplji kup-sladoled. Kugle tahićanskog sladoleda od vanilije kroz koji je "provučena" madagaskarska gorka vanilija, prekrivene su 23-karatnim zlatnim listićima. Sladoled se ukrašava tartufima, zaslađenim i desaliniziranim kavijarom te se jede zlatnom žlicom (18 karata). Ovaj jedinstveni sladoled možete pojesti u restoranu Serendipidy 3 u NewYorku.
Cijena: 1000 dolara
I za kraj jedan zanimljiv video, "Život i smrt sladoleda" :0
Iva Lauc & Ivan Joković
Obrazac za popis stanovnika Republike Hrvatske 2011
Dragi Drumtidamovci, uskoro će se svi vaši osobni podaci lijepo utopiti u jednu novu, lijepu i skupu statističku obitelj...
Sretno!
Ovo je, recimo, zgodan detalj: Vjera = katolička i ostali = s time da vam ime vjere ne smije prelaziti 21 znak s razmacima + bonus još 21 znak u donjem redu :)
Ovo je izgled obrasca koji koji će nas sve povezati...scroll, scroll...
Natječaj za najbolju novu hrvatsku riječ, raspisuje i provodi Jezik, časopis za kulturu hrvatskoga jezika, koji izlazi 58 godina. Natječaj se provodi od 1993., s ciljem promicanja kulture hrvatskoga jezika.
Želite li nekomu reći da je ono što govori tek šuplja, otrcana fraza, isprazna tvrdnja, tj. tlapnja, umjesto uvriježene floskule odsad možete upotrijebiti riječ - ispraznica.
Prema izboru povjerenstva kojim predsjeda akademik Stjepan Babić, a članovi su mu Sanda Ham, M. Mamić, Zvonimir Jakobović, Vladimir Loknar, Hrvoje Hitrec, Nataša Bašić, M. Mihaljević, L. Hudeček, najbolja je to nova hrvatska riječ. Prijedlog Vinka Vukadina, poduzetnika iz Graza, pobijedio je dvjestotinjak predlagatelja iz cijele Hrvatske, pa čak i nekoliko i iz Poljske, Mađarske, Njemačke i Austrije koji su na natječaj koji raspisuje i provodi Jezik, časopis za kulturu hrvatskoga jezika, poslali približno 300 riječi.
Na petoj svečanoj dodjeli nagrada, koja je prvi put održana u Lipiku (26. ožujka, u Multikulturalnoj dorani), pripala mu je novčana nagrada u iznosu od 5.000 kuna, diploma i statua posvećena dr. Šreteru, rad mladoga kipara Tonka Fabrisa.
Drugonagrađena je Silvana Bampa-Listeš, kojoj je pripala nagrada u iznosu od 3.000 kuna i to za riječ osjećajnik, kojom bismo ubuduće trebali zamjenjivati riječ emotikon (popularni i neizostavni 'smajlići', smješka u SMS i fejzbukovoj komunikaciji).
Prijedlog Marte Pribanić parkomat treća je najbolja nova hrvatska riječ jer zamjenjuje (dobro prihvaćene) primljenice parkirati i automat.
Novčanu potporu natječaju od 2006. daje pakračka Zaklada 'Dr. Ivan Šreter', čiji je predsjednik Marijan Bušić pobjednicima uručio nagrade. Lipički gradonačelnik Antun Haramija pred brojnim je uzvanicima podsjetio na tragičnu sudbinu dr. Ivana Šretera, velikog humanista, liječnika u Jugoslaviji koji je proganjan i osuđivan jer je upotrijebio riječ časnik u bolesničkom listu nekoga oficira JNA koji ga je zbog toga tužio za uvrjedu. Četnici su ga ubili u Domovinskom ratu, ne zna se gdje mu je grob, ali se zna da su ga zvjerski mučili, čulo se u Lipiku.
U 'ugodnom stvaralačkom ambijentu', akademik Stjepan Babić naglasio je da, govoreći ga, jezik ne bismo smjeli ni primjećivati, kao što nismo svjesni ni disanja, nego to činimo refleksno. Izrazio je zadovoljstvo uspjesima natječaja i novim riječima kojih i sam godišnje iz medija zabilježi sedamstotinjak, iako je bilo razdoblja u nas kada se 'stvaranje novih riječi smatralo nacionalizmom'.
Katkad i ne osjetimo da su neke riječi nove, napomenula je prof. Sanda Ham, podsjetivši kako je natječaj 1993. pokrenuo upravo akademik Babić. Riječi pristižu 265 dana, od rođendana do rođendana dr. Šretera (22. prosinca).
'Sam natječaj i izabrane riječi na žalost izazivaju različite reakcije jer neki ne shvaćaju da na ovom natječaju ne biramo nešto što se mora upotrijebiti i ništa ne namećemo. Nekomu će se nove riječi svidjeti i upotrijebit će ih, a nekomu ne, to je stvar našeg privatnog izbora. Želimo samo govornike potaknuti da razmišljaju o jeziku uopće. Natječaje kao naš imaju sve europske zemlje, a biraju čak i najlošije riječi pa obično biraju političare koji su rekli nešto najsmješnije i najružnije. Mi se time ne bavimo. Cilj nam je zapriječiti ulazak anglizama u hrvatski jezik i očuvati ga onakvim kakav smo dobili od naših starih koji su se morali prignuti da bi bio takav', rekla je Sanda Ham.
O važnosti i položaju hrvatskog jezika danas govorila je Nataša Bašić, istaknuvši kako su se zbog normativnih prijepora i političkih usporavanja stvari, na žalost, vratile na početak, a jezičnim i pravopisnim sukobima obilježeno je posljednje desetljeće u Hrvatskoj.
26.3.2011., Lipik
organizator: Jezik, časopis za kulturu hrvatskoga jezika
Izvor: www.glas-slavonije.hr
![Drumtidam [DEMO]](/images/drumtidam-logo.png){kind=logo}