Dragi prijatelji,
Više nas (za sada 13 but still counting) smo se udružili u zadrugarski projekt namijenjen proizvodnji zdrave hrane.

Planiranje toga je počelo već prošle godine dok ova godina je prva godina proizvodnje.

Proizvodnja se radi na 1HA zemlje pored Zaprešića, uz vodstvo gđe Bernarde Orehovec iz Čakovca (25 g iskustva u BioDinamici, predstavnik Demetera za RH) .

U trenutnom timu se nalazi dovoljno iskustva, inspiracije i energije kako bi projekt bio uspješan.

Nažalost, u samom planiranju za ovu godinu nemamo puno ekonomskih detalja jer je svima nama prva godina. Tako da ne možemo vam ništa javiti kako će biti sve to na kraju godine (koliko će biti žetve, koliko će vrijediti uloženih 1000 kuna itd …), ali zajedno smo jači pa sigurno neće biti tako velikih problema na putu da ih ne bi mogli zajedno riješiti!

Ako imate kakvih dodatnih pitanja, slobodno se javite.
Ovisno o broju zainteresiranih osoba možemo dogovoriti neki sastanak o detaljima projekta i nacina na koji se možete uključiti.
Lijep pozdrav,
Kristina

Vrijeme je za promjenu.
Vrijeme je za „Naš Vrt“.
Živjeti sa puninom okusa, sa puninom zdravlja.
Naši preci, naše bake i djedovi, a još i naši roditelji, su se iz dana u dan hranili hranom koja je prirodno izrasla u zdravoj zemlji, koja je dobivala zdravu vodu, koja je bila na zdravom zraku, koja je dobivala ljudsku pažnju i dnevnu brigu. Hrana je temelj našeg zdravlja, izvor našeg života i osnova naše ljudske civilizacije.
U posljednjih 50 godina se događa trend sve veće industrijalizacije i komercijalizacije hrane pod svaku cijenu. Što ćemo doručkovati, ručati i večerati, od čega ćemo graditi naše stanice, dakle, od čega ćemo se mi sami sastojati, sve više je pod kontrolom velikih industrijskih sustava koji su usmjereni isključivo na vlastiti profit i koji ne gledaju hranu kao izvor naše snage i života, već kao tržišni faktor koji njima treba donijeti korist. Zbog toga se hrana sve više proizvodi u neprirodnim uvjetima, genetski se modificira da bi se prilagodila industrijskoj proizvodnji, kemijski i termalno se obrađuje da bi danima i tjednima mogla
putovati po svijetu do našeg dućana. Hranu koja se kupuje u dućanima i dalje nazivamo hranom, ali ona često nema više puno veze sa stvarnom hranom. Zato je velikoj većini ljudi, pogotovo u urbanim sredinama teško doći do prirodno izrasle, zdrave hrane,
uz prihvatljivu cijenu.
I tako jedemo hranu koja je biološki manje vrijedna, koja ima znatno reduciranu količinu nutrijenata, koja je izgubila puninu svog okusa, koja nam ne daje snagu za život. Što je najopasnije i najžalosnije, mi ljudi, gubimo polako svijest o tome što je stvarna hrana. Djeca ne prepoznaju okus jagode, jer misle da je okus jagode onaj koji imaju kada peru zube s pastom za zube „s okusom jagode“. Navikavamo se na bezukusnu hranu iz velikih supermarketa, navikavamo se na konzerve i gotova rješenja iz regala,
navikavamo se na to da se naše tijelo gradi od manje vrijednih namirnica, navikavamo se na alergije i bolesti, otuđujemo se od prirodne hrane i gubimo polako naš vlastiti potencijal za zdravim i prirodnim životom.
Mi mislimo da to ne smijemo dopustiti, i mi ne želimo pasivno pristati da se stvari oko nas događaju na našu štetu. Mi vjerujemo da je naše tijelo nešto sveto, da je hrana nešto sveto, da je naš život i naše zdravlje nešto sveto i da komercijalni interes nikada ne smije biti iznad brige o našem zdravlju, našoj dobrobiti, našem razvoju, budućim generacijama. Mi vjerujemo da se sami možemo
i trebamo udruženim snagama brinuti o proizvodnji naše hrane, tako da ona bude onakva kako ju je priroda milijunima godina stvarala za nas, sa puninom okusa, sa puninom zdravlja. Mi vjerujemo da je svaki čovjek, kao dio prirode i zajednice života na ovoj
planeti, rođen sa pravom na vlastitu proizvodnju i slobodnu distribuciju i trgovinu samostalno i prirodno proizvedene hrane, te vjerujemo da u našim društvenim sredinama to pravo trebamo afirmirati. Pravo na zdravu hranu je pravo na zdrav život. To pravo mi oduvijek i zauvijek imamo.

O autoru: Renata Kos je reiki majstor i učiteljica Divine Health Programa za edukaciju društva, razvoj ekologije i zdravlja. Više o aktivnostima Divine Energy Parka možete saznati na stranici http://www.divineenergypark.org

POBIJEDITI DIJABETES VEGANSKOM PREHRANOM!

Dijabetes je četvrti vodeći uzročnik smrti; veganska prehrana djelotvorna je u liječenju i prevenciji od dijabetesa

Dijabetes je bolest koju karakterizira visoka razina glukoze (šećera) u krvi. Nastaje kada gušterača nepovratno ne proizvodi hormon inzulin (dijabetes tip 1), odnosno kada ga ne proizvodi dovoljno ili kada krvne stanice na njega ne reagiraju (dijabetes tip 2). Bolest se sve učestalije javlja kod djece mlađe od pet godina, a pogađa i oko 5% trudnica.

Dijabetes je četvrti vodeći uzročnik smrti u većini razvijenih zemalja, a broj dijabetičara raste alarmantnom brzinom. Danas od te bolesti u svijetu boluje oko 350 milijuna ljudi. U Hrvatskoj je registrirano oko 135.000 dijabetičara, no pretpostavlja se da još najmanje toliki broj ljudi nije ni svjestan bolesti.

Udruga Prijatelji životinja i Udruga za promicanje kulture građanskog društva Z.O.V. - zdravlje, obrazovanje, vještine, obilježit će Svjetski dan šećerne bolesti projektom o utjecaju veganske prehrane na prevenciju i liječenje dijabetesa, a koji je dio kampanje 'Zeleni ponedjeljak'. Konferencija za medije održat će se u ponedjeljak 14. studenoga u 12 sati u dvorani Stare vijećnice, Trg žrtava fašizma 1, Zaprešić.

U sklopu projekta 24. studenoga održat će se i radionica kuhanja namirnicama biljnoga podrijetla prilagođena za dijabetičare, u suradnji s udrugom Sretna misao iz Zaprešića.

Dijabetes je povezan s rizikom od bolesti srca, moždanog udara, problema s vidom, bolesti bubrega, oštećenja živaca i amputacija. Istraživanja pokazuju da bi kravlje mlijeko moglo biti glavni uzrok nastanka dijabetesa tip 1, dok povećana tjelesna težina, nakupljanje masnoća u stanicama i nedostatak tjelovježbe predstavljaju glavne faktore rizika za obolijevanje od dijabetesa tip 2.

Istraživanje iz 2000. godine provedeno u 40 različitih zemalja potvrdilo je da veća količina mesa i mlijeka u prehrani povećava rizik dobivanja dijabetesa. Rizik je smanjen za 45% kod onih koji ne konzumiraju meso, a samo jedan mesni obrok tjedno može povećati rizik za 74%. Mikroskopske čestice masnoće mogu se akumulirati u stanice mišića i utjecati na njihovu moć reagiranja na inzulin. Taj proces počinje mnogo godina prije manifestacije dijabetesa. Stoga je važno spriječiti pojavu bolesti, a liječenje, osim primjene inzulina, temeljiti na zdravoj prehrani i redovitoj tjelovježbi.

Istraživanja dokazuju da se veganskom prehranom mogu spriječiti i liječiti srčane bolesti, rak debelog crijeva i pluća, osteoporoza, dijabetes, zatajenje bubrega, hipertenzija, pretilost i niz drugih oboljenja. Veganska prehrana djelotvorna je u liječenju i prevenciji od dijabetesa te štiti od degenerativnih bolesti. Oboljeli od dijabetesa tip 1 morat će doživotno uzimati inzulin, no veganska prehrana omogućuje im minimalno doziranje i smanjuje rizik od komplikacija, dok se kod oboljelih od dijabetesa tip 2 bolest može potpuno ukloniti.

Profesor R. J. Bernard sa Sveučilišta u Kaliforniji Los Angeles kroz istraživanja provedena od početka 1980-ih godina do danas dokazao je kako veganska prehrana u kombinaciji s tjelovježbom omogućuje oboljelima od dijabetesa tip 2 prestanak korištenja lijekova za dijabetes. Američka nutricionistička udruga objavila je 2010. da prehrana temeljena na biljnoj osnovi poboljšava metaboličku kontrolu kod oboljelih od dijabetesa. Zbog relativno brzih poboljšanja u razinama glukoze i inzulina i potrebe za promjenom lijekova, dijabetičari o veganskoj prehrani moraju informirati svojeg liječnika.

Izbacivanjem iz prehrane svih vrsta mesa, riba, mliječnih proizvoda i jaja izbjegavaju se znatne količine masnoća, što poboljšava rad stanica i olakšava funkcioniranje bubrega. Pritom se ne unosi kolesterol i smanjuje se rizik od srčanih problema i problema s cirkulacijom. Uz uzimanje vitamina B12 putem dodataka prehrani ili obogaćenih namirnica, uravnotežena veganska prehrana pridonosi prevenciji od bolesti, olakšava bolest oboljelima od dijabetesa tip 1 i može pobijediti bolest kod oboljelih od dijabetesa tip 2.

Dodatne informacije o prevenciji i liječenju dijabetesa veganskom prehranom mogu se naći na www.prijatelji-zivotinja.hr, dok se na www.zeleni-ponedjeljak.com nalazi prijavnica za besplatno tjedno dobivanje novih recepata.
_____________________________________________________________________________________

Pobijediti dijabetes veganskom prehranom!
Što je dijabetes?Dijabetes (diabetes mellitus) karakterizira visoka razina glukoze (šećera) u krvi. Nastaje kadagušterača ne proizvodi hormon inzulin (dijabetes tip 1), odnosno kada ga ne proizvodi dovoljno ili kadakrvne stanice na njega ne reagiraju (dijabetes tip 2).Dijabetes tip 1 obuhvaća 10% svih dijabetičara (Diabetes UK, 2010b) te je u porastu kod svih dobnihskupina, no naročito kod djece mlane od pet godina (NHS, 2008). ....
Više o dijabetesu pročitajte ovdje. 

Prijevod: Katarina Bolfek dipl. nov.

Izvor: http://www.naturalnews.com/034033_paleolithic_diet_restaurant.html#ixzz1cZf7A4sJ

Želite iznenaditi Vaše bliske originalnim i ukusnim jelom?
A da pritom bude i zdravo?
Predlažem tri recepta s heljdom, koji će zadiviti Vaše bližnje i ugrijati ih u ovo hladno vrijeme.
Zašto heljda?
Heljda je vrlo zdrava namirnica:
-bogata je dijetalnim vlaknima
-sadrži osam esencijalnih aminokiselina
-odličan je izvor minerala – sadrži fosfor, magnezij, željezo, cink, bakar i mangan
-bogata je flavonoidima, posebice rutinom
-regulira razinu šećera u krvi, povoljna je za dijabetičare
-smanjuje visoki tlak i kolesterol
-ne sadrži gluten, pogodna je za alergične osobe
-poboljšava zdravlje kardiovaskularnog sustava
-smanjuje rizik od nastanka raka

Heljda je posebno pogodna za hladnije vrijeme jer ima zagrijavajuća svojstva.

1. Projice od heljde
Ovo je vrlo jednostavan način upotrebe heljdinog brašna za dobivanje energetski bogatog obroka, pogodnog za hladne klimatske uvjete.
Sastojci:
1 šalica heljdinog brašna
3 šalice vode
1 žličica cimeta u prahu
3 žličice sezama
gomashio
sol

Priprema:
U većoj tavi kratko prepržite heljdino brašno. Zalijte ga vodom, miješajući i pazeći da se ne stvore grudice. Dodajte cimet i malo soli.
Dobivenu smjesu zatim stavite u "modlice" za kolače i pospite preprženim sezamom. Pecite u zagrijanoj pećnici 30-40 minuta.

Prije posluživanja začinite gomashijem. Kad ovo pojedete, bit ćete puni energije!

2. Zapečena heljda s keljom
Za pripremu ovog jela potrebno je nešto više truda i vremena, ali obavezno ga isprobajte - isplati se!
Sastojci:
kelj
200 g heljde u zrnu
15 listova kelja
1 grančica ružmarina
200 g ribanog parmezana
integralne krušne mrvice
bešamel

Priprema:
Heljdu operite, ocijedite i osušite. Kratko prepržite, dodajte vodu (omjer 2 prema 1) i grančicu ružmarina, poklopite lonac i kuhajte heljdu na laganoj vatri 20-ak minuta.
Kuhanu heljdu začinite ribanim parmezanom.
Očistite i operite listove kelja, kratko ih prokuhajte i dobro ocijedite.
Nauljite tepsiju i pospite je krušnim mrvicama.

Slažite red kelja pa red heljde, tako da zadnji red bude od heljde

Pripremite bešamel: stavite na vatru posudu s nekoliko žlica ulja i dodajte 3-4 žlice pšeničnog brašna. Kratko prepržite brašno. Pažljivo miješajući dodajte vodu ili povrtni temeljac sve dok ne dobijete gustu smjesu.

Začinite bešamel s malo majčine dušice, nekoliko žličica ribanog parmezana i malo soli.

Bešamel prelijte preko heljde. Pecite heljdu u pećnici 15-ak minuta na umjerenoj vatri. Posljednjih 5 minuta vatru pojačajte kako bi se na površini uhvatila korica.

Ostavite u uključenoj pećnici još pet minuta. Poslužite toplo.

3. Heljda s brokulom
Sastojci:
200 g heljde u zrnu
300 g brokule
1 krumpir
1 češanj bijelog luka
crvena paprika
2 žlice umaka shoyu
maslinovo ulje
sol

Priprema:
Heljdu operite, ocijedite, ostavite da se osuši. Propržite, dodajte vodu (2:1), poklopite i kuhajte na laganoj vatri 20 minuta.

U drugoj posudi propržite na malo ulja bijeli luk zajedno s crvenom paprikom i krumpirom, narezanim na kocke. Nakon desetak minuta dodajte očišćenu brokulu. Poklopite i pirjajte na umjerenoj vatri sve dok brokula ne omekša.

Na kraju dodajte heljdu i ostavite još nekoliko minuta na vatri. Prije nego što skinete s vatre, dodajte umak shoyu. Poslužite toplo.

Pripremate heljdu na svoj način? Podijelite s nama Vaše recepte!

Recepte sam posudila iz knjige "Žitarice: svojstva, primjena i djelovanje"Waltera Pedrotti.

Saznajte više: http://www.alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/tri-recepta-s-heljdom/#ixzz1cHIx6C7A

Preuzeto:
www.alternativa-za-vas.com

Priprema se jednostavnim i vrlo profinjenim postupkom, kojim se uklanjaju vlaga, sve krute tvari i toksini, dok ne ostane bistra zlatna tekućina, 99% čista mliječna masnoća. Originalno zatvorena staklenka čuva se na sobnoj ujednačenoj temperaturi, na tamnom i hladnom mjestu, do godinu dana, a jednom otvorena zadržava istu kvalitetu mjesec dana, čak ako i nije u hladnjaku.

Uzima se u umjerenoj količini, prema osobnoj tjelesnoj konstituciji, koja se određuje prema Maharishi ayurvedi. Vata i pita tipovi mogu ga uzimati više, dok ga kapha tip, kojemu se mliječni proizvodi ne preporučuju, ipak uzima, ali manje. Ghee maslo pospješuje kvalitetu probave, regulira tjelesnu težinu, potiče vitalnost i snagu duha i tijela, jer vezuje na sebe ljekovite sastojke prirodne hrane i vodi ih do svake stanice u tijelu. Usporava proces starenja, a potiče rast inteligencije i zdravlja u organizmu.

Kod uporabe drugih mliječnih proizvoda koji za razliku od ghee masla nisu pročiščeni, treba biti vrlo oprezan i umjeren, jer je nehumani industrijski način proizvodnje mlijeka, tj. držanje stoke u zbijenim kavezima bez livadne paše i s katastrofalnom prehranom, doveo do izrazitog pada kvalitete mlijeka i mliječnih proizvoda (iako proizvođači naravno tvrde suprotno). Zato ih treba izbjegavati, ali ne potpuno kao što ne možemo izbjeći zagađen zrak kojeg dišemo u vele-gradovima.

Protiv slobodnih radikala
Znanstvenim istraživanjima utvrđena je povezanost 90% svih bolesti s povećanjem broja slobodnih radikala, kemijskih spojeva, koji nastaju u ljudskom tijelu uslijed napetosti i stresa, umora, kemikalija, umjetnih dodataka i konzervansa u hrani, prerađene i odstajale hrane - posebno mesa, kave, alkohola, nikotina, kemoterapije, zračenja mobitela, kompjutera, televizije i drugih izvora. U spoju s lipidima (masnim sastojcima) slobodni radikali stvaraju nakupine u krvnim žilama, uzrokujući arteriosklerozu i druge bolesti.

Ghee maslo je poput maslinovog ulja visoko zasičena masnoća, otporna na napade slobodnih radikala, dok druga nezasičena ulja, hvaljena kao zdravija, to nisu. Najbolji protivnici slobodnih radikala su svježa organski uzgojena prirodna i uravnotežena hrana, svjež zrak, te iznad svega uredan i skladan način življenja.

Kolesterol - što je to zapravo i kakva mu je svrha?
Prosječna osoba povezuje kolesterol sa začepljenim arterijama, debljinom i drugim zdravstvenim problemima. Poznato je međutim da se iz kolesterola stvaraju svi naši adrenalinski i seksualni hormoni. On potiče zdravlje stijenki crijeva i štiti od raka debelog crijeva, a igra važnu ulogu i u razvoju mozga i živčanog sustava.

No milk propaganda tumači da je uzimanje maslaca, masla, ulja i drugih masnoća, pa čak i integralnog mlijeka i njegovih proizvoda nezdravo, jer povecava kolesterol. Ljudi su prije sto godina trošili šest puta više maslaca nego što to činimo danas. Ipak, oni su rijetko patili od bolesti srca, raka i debljine. Kolesterol je potreban za život. Tijelo ga sadrži oko 250 grama i stvara ga iz hrane koju jedemo. Snažan je antioksidant koji se izlučuje u tijelu u večoj mjeri, upravo kada jedemo previše hrane koja stvara mnogo slobodnih radikala, primjerice: užegnuta masnoća (od margarina, pa do tehnološki visoko obrađenih ulja).

Ghee maslo sadrži kolesterol, ali neoksidirani i ne sadrži nezdrave masne kiseline. Tijelo treba zdravu ravnotežu masnoća. Potpuno bezmasna dijeta ubrzava starenje kože, živaca i stanica mozga. Masnoće su potrebne za zaštitu stjenki želuca i crijeva (i tako sprječavaju čireve), te za pravilno otapanje vitamina A, E, D i K.

Ghee maslo ne sadrži oksidirani kolesterol i zasičene masti koje preko slobodnih radikala otežuju tijelo. Opasni oksidirani kolesterol nalazi se u margarinu i drugim proizvodima visoko tehnološki obrađene hrane (uljima i masnoćama). Ghee maslo je bez mliječne kiseline i vrlo je povoljan za ljude koji su alergični na mliječne proizvode ili ne podnose laktozu.

Apsorbira vitamine i minerale topive u lipidima i dovodi prirodnu inteligenciju biljaka do stanica u tijelu bez promjene njihovih osobina te se uporablja za biljne pripravke.

U Indiji, postojbini Maharishi ayurvede, znanosti o životu i zdravlju, vedski spisi povezuju ghee s najfinijim razinama života. Blistav i zlatno žute boje prožima život Indije tisućama godina. Ghee uravnotežava vata došu - zakon prirode koji nadzire sva kretanja u duhu i tijelu i pita došu - zakon prirode koji nadzire toplinu i metabolizam. Prema Dr. Mishri iz Maharishi Ayurveda Assotiation of America, ayurveda preporučuje ghee za slijedeće kurativne i pomlađujuce tretmane:

• probava: uravnotežuje višak želucane kiseline i obnavlja sluznicu želuca i crijeva
• koža i kozmetika: u slučaju opeklina sprječava mjehure i ožiljke, ako se brzo primjeni
• plodnost: poboljšava kvalitetu i kvantitetu sjemena i jajašca radi povečavanja plodnosti i za zdraviju djecu
• duh: potiče tri vida mentalnog funkcioniranja - učenje, pamčenje i prizivanje
• protiv starenja: povecava prirodno trajanje života smanjenjem štetnih ucinaka starenja, posebno kod mentalnog funkcioniranja
• prosvjetljenje: poboljšava kvalitetu i kvantitetu odasa, glavnog koordinatora duha i tijela potrebnog za prosvjetljenje.

Izvor: www.ajur.hr

Drago Plečko: Ajur ghee maslo liječi i jača pamćenje
U Indiji, postojbini Ajurvede, znanosti o životu i zdravlju, vedski spisi povezuju ghee s najfinijim razinama života. Ghee vraća ravnotežu tijelu...
http://www.24sata.hr/zdravlje/drago-plecko-ajur-ghee-maslo-lijeci-i-jaca-pamcenje-46374

Preko 60% pretilih u Hrvatskoj; biljnom prehranom do vitkosti i zdravlja

Procjenjuje se da je više od polovice stanovnika Europe prekomjerne težine ili pretilo, što ima negativne posljedice na predodžbu o sebi i samopouzdanje, a može biti izuzetno opasno za zdravlje.

Europski dan borbe protiv pretilosti (European Obesity Day) obilježava se kako bi se građanima s prekomjernom težinom dala potpora i motivacija da promjenom životnih navika i prehrane poboljšaju svoje zdravlje i kvalitetu života. Pretilost je poprimila epidemijske razmjere i postala vodeći uzrok bolesti i smrti u Europi. Rješenje je usvajanje zdravije prehrane i životnoga stila.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), 90% populacije Hrvatske konzumira manje voća i povrća od preporučene količine, a Hrvatska je sa 61,4% pretiloga stanovništva na devetom mjestu po debljini u svijetu.

Povodom Svjetskog dana borbe protiv pretilosti, udruga Prijatelji životinja održala je u subotu, 21. svibnja 2011. od 10 sati na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu, degustaciju jela od namirnica biljnog podrijetla. Nekoliko domaćih proizvođača prehrambenih proizvoda biljnog podrijetla i uzgajivači eko voća i povrća predstavit će svoje proizvode, koje će građani moći i degustirati.

Ovim događanjem Prijatelji životinja surađuju s Gradskim uredom za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje Grada Zagreba, koji su toga dana na nekoliko lokacija u Zagrebu provodili edukativne akcije o važnosti brige za zdravlje.

Zavod za javno zdravstvo 'Dr. A. Štampar' objavio je da svaki drugi građanin u Hrvatskoj umre od bolesti srca i krvnih žila. Te se bolesti u velikoj mjeri mogu spriječiti promjenom prehrambenih navika. Meso povećava razinu kolesterola, kao i rizik od nekih oblika raka, dijabetesa i pretilosti. Istraživanja otkrivaju da prehrana namirnicama biljnog podrijetla može biti vrlo učinkovita u gubitku suvišnih kilograma.

Također, prehrana bez namirnica životinjskog podrijetla poboljšava zdravstveno stanje osoba s dijabetesom i hipertenzijom. Osim toga, prehrana temeljena na biljnim namirnicama ima vrlo malo zasićenih masnih kiselina i uopće nema životinjskog kolesterola.

Kako bi prelaskom barem jedan dan u tjednu na prehranu namirnicama biljnog podrijetla pridonijeli poboljšanju zdravlja građana i smanjenju prekomjerne težine, Prijatelji životinja pod pokroviteljstvom Grada Zagreba pokrenuli su dugogodišnju kampanju Zeleni ponedjeljak. Dodatne informacije i prijavnica za dobivanje recepata nalaze se na www.zeleni-ponedjeljak.com.

Prijatelji životinja potiču građane na prehranu namirnicama biljnog podrijetla zbog njihova zdravlja, održavanja  umjerene težine i očuvanja okoliša. Više informacija i recepti dostupni su na www.prijatelji-zivotinja.hr.

U nastavku je tekst s uputama kako dobiti ili izgubiti na težini biljnom prehranom:

Bez problema s težinom
Raznolika veganska prehrana osigurava sve hranjive sastojke potrebne za dobro
zdravlje.
Veganska prehrana zasnovana na cjelovitim namirnicama, s obiljem svježeg voća i
povrća, plus žitarice, mahunarke, orašasto voće i sjemenke, karakteristično je
siromašna šećerom i mašću a bogata ugljikohidratima. Neuobičajeno je, dakle, za
vegane da imaju probleme s težinom.
Ipak, na tržištu raste broj industrijski proizvedenih veganskih namirnica koje su često
relativno bogate mastima, tako da je sasvim moguće imati nezdravu vegansku
prehranu (upravo kao što je moguće imati nezdravu mesnu ili mliječnu prehranu) ili
biti 'preteški' vegan.
Iako usvajanje veganske prehrane neće neophodno rezultirati trenutačnom gubitku
težine (osobito ako je osoba provela veći dio života kao mesojed ili vegetarijanac, ili
ima poremećaj metabolizma), istraživanja su pokazala da je dobro uravnotežena
veganska prehrana općenito zdravija od vegetarijanske i mesne, tako da će prelazak
na veganstvo zasigurno donijeti zdravstvene koristi.
Gubljenje težine
Općeniti savjet za gubljenje težine, ako vam je potrebno, jest da smanjite unos masti
– dakle izbjegavajte prženu hranu, masne namaze na kruh mažite tanko i zamijenite
premasne grickalice svježim voćem. Konzumirajte dosta svježeg voća i povrća,
tjestenine, krumpira, riže i drugih žitarica. Osigurajte redovne obroke a dan pokušajte
započeti doručkom bogatim vlaknima (propuštanje obroka može uzrokovati da jedete
više da biste nadomjestili). Napokon, možete pokušati povećati razinu svoje tjelesne
aktivnosti – pješačenje je jedna od najboljih vježbi.
Dobivanje težine
Ako, pak, trebate povećati težinu, morat ćete slijediti neka osnovna pravila zdrave
prehrane. Ponovno, to znači redovno jedenje, nešto škrobno u svakom obroku (kruh,
tjestenina, krumpiri, riža, žitarice itd.); obilje voća i povrća; svakodnevni obroci
mahunarki, orašastih plodova i sjemenki te redovan izvor vitamina B12 (vitaminske
tablete ili proizvodi obogaćeni tim vitaminom). Pomaže povećavanje količina
namirnica bogatih energijom – korištenje ulja, posipanje jela sjemenkama ili njihovo
dodavanje u jelo tamo gdje se uklapa te konzumiranje drugih relativno kaloričnih
namirnica kao što su sušeno voće i avokado.

izvor: Udruga Prijatelji životinja, Gajeva 47, Zagreb, 060 446644, www.prijatelji-zivotinja.hr

… KROZ GLAD
Prema UN-ovoj organizaciji FAO (Food and Agriculture Organization) trenutno gladuje 850 milijuna ljudi. 15 milijuna djece umire godišnje od kronične neuhranjenosti. 80% te djece živi u državama koje zapravo imaju viška hrane. Međutim, žitarice završavaju u želucima životinja, a meso na tanjurima Europljana. Konzumacija mesa potiče globalni sustav prehrane, koji odvlači hranu od gladnih. Ljudi gladuju u neposrednoj blizini polja punih soje i žitarica. Tim žitaricama i sojom hrane se životinje u Europi. Ako jedete meso, izravno financirate organizacije koje u zemljama Trećeg svijeta kupuju velike površine poljoprivrednog zemljišta, da bi tu proizvodile meso ili hranu za životinje. One su izravna konkurencija najsiromašnijima.
Ako jedete meso, stvarate glad. Veganska prehrana je jedino rješenje za globalni problem socijalne nepravde i gladi u svijetu.
Dr. W. Bello, direktor Institute for Food and Development Policy: 'Ima dovoljno hrane na svijetu za sve. Ali tragično je da se većina hrane i većina poljoprivredne površine na svijetu koristi da bi se proizvodilo meso, dakle hrana za bogate, dok milijuni ljudi i djeca trpe posljedice neuhranjenosti. U središnjoj Americi se većina uzgoja žitarica zamijenila uzgojem životinja, što iznosi dvije trećine obradivog zemljišta.'
... KROZ EKOLOŠKO RAZARANJE
Uzgoj životinja je odgovoran za eroziju tla, pretvaranje tla u stepe, uništavanje šuma i klimatske promjene. Zemljišta koja se koriste za proizvodnju mesa i uzgoj životinja brzo se pretvaraju u beživotne pustinje. Organizacije nakon uništenja jednostavno sele dalje. Za njima ostaje uništeno zemljište i gladni ljudi. Znanstvenici procjenjuju da će polovica poljoprivrednog zemljišta sljedećih 40 godina biti izgubljena. Već sada svake godine ima sve manje obradivog zemljišta, dok populacija godišnje raste za 250.000 ljudi. Da bi se zamijenilo izgubljeno zemljište sijeku se kišne šume. 325.000 km2 uništi se svake godine da bi se tamo uzgajale životinje za hranu.
Ustanove za ribolov iz bogatih zemalja, kao što su SAD, Japan i EU, kupuju prava na ribolov u oceanima oko Afrike i Južne Amerike. Nakon što su opljačkale i opustošile ta područja odlaze dalje. Ostavljaju za sobom opustošen ekosistem i gladujuće domaće stanovništvo. Uzgoj ribe je još gori. Ribe u uzgoju najčešće hrane ulovljenom morskom ribom što dovodi do izlovljavanja mora i oceana.
… KROZ RASIPNOST
Ako jedete meso, zahtijevate za sebe pet puta više poljoprivrednog zemljišta nego što biste ga trebali matematički koristiti: kada bismo sva poljoprivredna zemljišta na Zemlji podijelili, svaki čovjek bi dobio 2.700 m2. To je više nego dovoljno za vegetarijansku, a naročito za vegansku prehranu ali premalo za nekoga tko jede meso. Hranu za vegana možemo proizvesti na 700 m2, dok za mesojeda trebamo 13.000m2 zemljišta.
Da bismo proizveli 1 kg mesa, potrebno je 22 kg žitarica i više nego 20.000 litara vode. Za 185 kg goveđega mesa trebamo 1 hektar zemlje. Ali na istoj površini možemo ubrati 22.500 kg krumpira. To je 122 puta više hrane. Oko 80% poljoprivrednog zemljišta koristi se za uzgoj životinja ili njihovu hranu.
Istodobno je mesna industrija krivac za većinu zagađenih voda. Više se voda zagađuje putem mesne industrije nego svih ostalih industrija zajedno. Zbog mesne industrije se uništavaju izvori pitke vode u zemljama Trećega svijeta. Mesna industrija je najveći potrošač vode. Za prehranu jednog mesojeda dnevno se potroši 15.000 litara vode. Za prehranu jednog vegetarijanca troši se 5.000 litara, a za vegana samo 1.150 litara dnevno. Štedimo više vode ako pojedemo pola kilograma govedine manje, nego da se cijelu godinu ne tuširamo.
Trećina svih sirovina i fosilnoga goriva cijeloga svijeta iskoristi se za uzgoj stoke. Proizvodnja jednog jedinog hamburgera potroši istu količinu fosilnoga goriva kao i auto koji bi prešao 32 kilometra. Isto tako, uzgoj životinja za hranu, kaže UNO, proizvodi 18% potencijalnoga globalnog zagrijavanja. Tako je uzgoj životinja najveći krivac za promjenu klime, čak i više od prometa.
… KROZ BOLESTI
Dugoročno istraživanje Njemačkog instituta za istraživanje raka (Krebsforschungszentrum) je donijelo rezultate da vegetarijanci u usporedbi s prosječnim stanovništvom mogu očekivati dulji životni vijek. Vegetarijanci imaju 40% manje rizika da obole od raka. Isto vrijedi i za druge bolesti kao što su infarkt, gojaznost, artritis, dijabetes, osteoporoza, upala slijepog crijeva ili trovanje hranom.
Prema WHO-u (Svjetska zdravstvena organizacija), preveliki unos masne hrane životinjskoga podrijetla je glavni krivac za porast bolesti srca i krvnih žila. Slična je situacija i kod gojaznosti, dijabetesa i mnogih vrsta raka - raka želuca, raka debeloga crijeva, raka dojke i raka prostate.
Osobe koje jedu meso imaju dvostruku veći rizik obolijevanja od staračke demencije. Istraživanja su pokazala i da je prehrana koja sadrži puno životinjskih masnoća usko povezana s Alzheimerovom bolesti.